preskoči na sadržaj

Osnovna škola Sesvetska Sela

Login
Oskar znanja 2018.

Rita Zonjić, učenica 8. razreda naše škole, i ove je godine osvojila Oskar znanja kao državna prvakinja u poznavanju hrvatskoga jezika 2018.

Idemo u srednju!

Projekt

Školska himna

Školska himna

Tekst: Olgica Pavičić-Čović, prof hrv. jezika
Glazba: Gordana Vojnović, prof. glaz. kulture

U Letničkoj ulici
Baš na broju pet
Sakrila se naša škola
Cijeli mali svijet.


Narančasti prozori
Što joj radost daju
Od čistoće blistaju
Sve je k'o u raju.


Tu se prva slova pišu
Tu sva djeca crtež rišu
Tu se dijeli, tu se množi (ritt.)
Tu se svako srce složi


Pripjev:
NEK' NAM SRCE BUDE PUNO
NEK' NAM ZNANJE UVIJEK CVJETA
NEK' PUTEVI SVI TE VODE
DO NAJDRAŽE ŠKOLE SVIJETA. 2X


Finale:
Nek' putevi svi te vode
Do najdraže škole svijeta.

Raspored zvona
 JUTARNJA SMJENA
sat početak kraj
1.  8:00 8:45
2.  8:50 9:35
3.  9:45 10:30
UŽINA 10:30 10:40
4. 10:40 11:25
5. 11:30 12:15
 6.  12:20 13:05
POPODNEVNA SMJENA
sat početak kraj
1. 14:00 14:45
2. 14:50 15:35
3. 15:45 16:30
UŽINA 16:30 16:40
4. 16:40 17:25
5. 17:30 18:15
6. 18:20 19:05
e-Dnevnik za učenike

e-Dnevnik za nastavnike

Office 365

Klokan bez granica

 

Hour of Code

Kalendar
« Rujan 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

E-usmjeravanje

edu.hr

Loomen

Portal Nikola Tesla

PLAVI TELEFON

e-Dnevnik

e-Matica

MZOS

CARNet

e-Škole

Prometna učilica

Elektronički identitet

Središnji državni portal

Za učenike

Portal za učenike

Pitajte učitelja

Portal Učenici

EDU knjižara

eLektire

Sigurniji internet

e-škola

Srce za djecu

Stipendije

Dabar

Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) je ključna komponenta podatkovnog sloja nacionalne e-infrastrukture Republike Hrvatske koja ustanovama i drugim dionicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja rješava tehnološke preduvjete potrebne za sustavnu brigu o svojoj digitalnoj imovini – različitim digitalnim sadržajima i objektima koji su nastali kao rezultat djelovanja institucije i njezinih zaposlenika. Dabar omogućava jednostavnu uspostavu i održavanje većeg broja pouzdanih i interoperabilnih institucijskih i tematskih digitalnih repozitorija i arhiva bez troškova za ustanove - korisnike Dabra. Kroz uspostavu repozitorija u Dabru se dobiva pouzdano, fleksibilno i spremno za rad okruženje za razvoj i održavanje zbirki digitalne građe kroz podržane funkcionalnosti prikupljanja, trajne pohrane i diseminacije različitih digitalnih objekata. Dabar je nastao kroz okupljanje većeg broja institucija i pojedinaca iz akademske zajednice, a Srce se u daljnjem razvoju Dabra i nadalje oslanja na suradnju i podršku šire zajednice - ustanova i pojedinca iz sustava znanosti i visokog obrazovanja

Ustanove korisnici Dabra dobivaju

institucijski repozitorij na internetskoj domeni ustanove pomoću kojega mogu okupiti rezultate znanstveno-istraživačke, intelektualne i kreativne produkcije svoje ustanove na jednom mjestu punu kontrolu nad pravima pristupa i korištenja sadržaja repozitorija mogućnost objave sadržaja u otvorenom pristupu te povećanje vidljivosti objavljenih sadržaja i same ustanove dugoročno i pouzdano čuvanje podataka rješenje za pohranu završnih radova studenata i doktorskih disertacija opisanih metapodatkovnim opisom koji propisuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, temeljem odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju mogućnost vizualnog i sadržajnog uređivanja sučelja repozitorija pomoću sustava za upravljanje web sadržajem (Drupal CMS) pristup sustavu putem AAI@EduHr elektroničkog identiteta mogućnost uspostave tematskih repozitorija za potrebe zajednice istraživača.

Što se može pohraniti u digitalnom repozitoriju u Dabru?

Digitalni objekti koji su rezultat znanstveno-istraživačkog, intelektualnog i kreativnog rada osoba povezanih s ustanovom koja pohranjuje sadržaj. Primjeri objekata: preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, završni radovi studenata, knjige, nastavni materijali, slike, video i audiozapisi, prezentacije, digitalizirana građa... S obzirom na to da je važno osigurati mogućnost kasnijeg pronalaženja objekata, svaki se objekt prilikom pohrane mora opisati odgovarajućim skupom metapodataka.

… a što ne?

Dabar nije mjesto za pohranu sigurnosnih kopija (backup) niti udaljenu pohranu datoteka. Vlasnik repozitorija u Dabru može biti jedna ili više ustanova, ali ne i pojedinac.

Što za Vas radi Dabar?

osigurava, mrežno povezuje i održava potrebne računalne resurse i diskovne kapacitete, a da ne trebate brinuti o dostatnosti ili proširenju tih resursa i kapaciteta brine o sigurnosti, stabilnosti i visokoj dostupnosti sustava digitalnih repozitorija kroz korištenje naprednih računalnih tehnologija, izradu sigurnosnih kopija, redovitu nadogradnju programske podrške te kontinuirani nadzor rada sustava preuzima podatke iz postojećih informacijskih sustava i na taj način olakšava unos (npr. podaci za opis završnih radova preuzimaju se iz Informacijskog sustava visokih učilišta - ISVU) održava i proširuje funkcionalnosti aplikativnog rješenja u skladu s globalnim trendovima iz područja digitalnih repozitorija i nacionalnim standardima definira i implementira podršku za pohranu i opisivanje digitalnih objekata u skladu s iskazanim potrebama akademske i istraživačke zajednice implementira i promiče standardne protokole za razmjenu podataka (OAI-PMH) osigurava podršku i obrazovanje korisnika te radi na promociji dijeljenja informacija.

Pet za net

'Učitelji iz pet osnovnih škola izradili su za školski kurikulum više od 800 različitih digitalnih obrazovnih sadržaja o sigurnom korištenju interneta. Udžbenici i e-udžbenici u virtualnoj učionici, priručnici za učitelje i roditelje te raznovrsni multimedijski sadržaji kao što su kvizovi, animirane priče, računalne igre i videozapisi besplatno su dostupni osnovnim školama na mrežnoj stranici projekta petzanet.hr i na kanalu YouTube.

Mjesec eduroama 13. 4. - 11. 5.

Od 13. travnja do 11. svibnja 2015. organiziramo događanje pod nazivom Mjesec eduroama kojim želimo približiti uslugu eduroam akademskoj zajednici.

eduroam™ (education roaming) je sigurna, jednostavna i za krajnjeg korisnika potpuno besplatna usluga pristupa Internetu. Namjenjena je korisnicima iz sustava znanosti i obrazovanja. Trenutno je dostupna na brojnim lokacijama u Hrvatskoj te na više od 10000 lokacija diljem svijeta.

Tijekom održavanja Mjeseca eduroam korisnici će putem sustava webinara radnim danima od 12:00 - 14:00 sati, imati priliku dobiti sve potrebne informacije vezane uz korištenje eduroama.

U okviru događanja, od 27. travnja – 10. svibnja mjerit ćemo broj novih korisnika koji su započeli koristiti uslugu eduroam na način da su svoj uređaj konfigurirali putem eduroam installera.

Rezultati mjerenja bit će vidljivi od 27. travnja 2015.

Na kraju događanja, 11. svibnja, u Srcu će biti organizirana dodjela plaketa ustanovama koje će prema rezultatima mjerenja imati najveći postotak novih korisnika u odnosu na ukupan broj korisnika u imeniku ustanove. Ustanove će biti grupirane u tri skupine ovisno o broju korisnika u LDAP imeniku.

U sklopu održavanja spomenutog događanja, putem društvene mreže Facebook, objavit ćemo četiri edukativna videa o raznim aspektima eduroama kojima se želi posebno naglasiti pouzdanost, sigurnost i jednostavnost usluge krajnjim korisnicima.


Informacije o prošlogodišnjim eduroam događanjima dostupne su na sljedećoj poveznici: eduroam događanja.

Izvor: http://www.srce.unizg.hr/vijest/mjesec-eduroama-13-4-11-5-974/

 

Što su i čemu služe Creative Commons

Autor: Tihomir Katulić

Izvor: http://www.skole.hr/skole/informator?news_id=10997

Creative Commons licencijski ugovori pomažu autorima i korisnicima zaštićenih djela da jasno i nedvosmisleno reguliraju  upotrebu djela u digitalnom okruženju. Od svih izazova koje razvoj i upotreba informacijskih tehnologija postavlja suvremenom pravnom poretku, oni na polju ostvarivanja i zaštite prava intelektualnog vlasništva izdvajaju se složenošću i utjecajem na razne aspekte društva.

Komunikacijske i informacijske tehnologije omogućile su razvoj novih dobara i usluga koje počivaju na mogućnosti trenutne komunikacije stotina milijuna korisnika širom svijeta. Istovremeno, nositelji prava našli su se u poziciji da svoja djela ponude neusporedivo širem broju potencijalnih korisnika nego što je to bilo moguće u prošlosti.

Postojeći sustav zaštite digitalnih sadržaja nije dorastao izazovima informacijskog društva. Njegove glavne komponente, pod kojima podrazumijevamo međunarodni okvir autorskog prava, nacionalne zakone s istog područja, javne institucije koje imaju zadatak pružiti autorima i nositeljima prava zaštitu kroz primjenu navedenih propisa i konačno trgovačka društva i udruge koje u okviru kolektivnog upravljanja pravima pomažu autorima i nositeljima prava da efikasno prate iskorištavanje zaštićenih djela, pokazuju određene slabosti.

Sa stajališta autora - stvaratelja zaštićenih sadržaja, postojeći pravni okvir zaštite u digitalnom okruženju treba omogućiti gospodarsko iskorištavanje zaštićenih djela. Elektronička trgovina, osobito direktna elektronička trgovina, unapređuje distribuciju digitalnih sadržaja eliminiravši potrebu za fizičkim medijem za pohranu podataka, i otvorivši prije nedostupna tržišta nositeljima prava.

Sličan razvoj događaja, barem na području primjene tehnologije u obrazovnim procesima, predstavlja uspon MOOC (massive open online course) modela e-učenja, koji je također omogućio brojnim korisnicima da pristupe obrazovnim sadržajima kojima u tradicionalnoj paradigmi učenja (pa i e-učenja) ne bi imali pristupa.

Kako svaka tehnologija može biti zloupotrebljena, tako i informacijska tehnologija ima svoju tamnu stranu. Osim za legalnu distribuciju zaštićenih digitalnih sadržaja ona može poslužiti i za neovlaštenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju zaštićenih djela.

Fenomen audiovizualnog i softverskog piratstva, od svojih skromnih početaka sredinom osamdesetih godina do danas postao je, osim izvrsnog izvora prihoda za razne organizirane kriminalne skupine, i katalizator tehnoloških, pa onda s time povezano i društvenih promjena.

Formularni licencijski ugovori – kratkoročni trend ili rješenje za digitalnu dilemu?

Ključni izazov, koji se sastoji u činjenici da su ista tehnološka otkrića koja su omogućila jeftinu i masovnu distribuciju sadržaja omogućila i njihovo neovlašteno umnožavanje onemogućuje stare poslovne obrasce. Povećan broj zlouporaba potaknuo je ugrožene nositelje prava, prvenstveno glazbenu i softversku industriju, na upotrebu tehnologije kako bi ograničili mogućnost neovlaštenog korištenja zaštićenih sadržaja. Tehnologije za zaštitu sadržaja pohranjenih na digitalnim medijima ili distribuiranih elektroničkim putem, poznate kao DRM odnosno Digital Rights Management tehnologije trebale su spriječiti neovlašteno raspolaganje zaštićenim sadržajima, osobito stvaranje kopija sadržaja koje su u digitalnom okruženju identične originalu.

Međutim, način na koji su te tehnologije koncipirane i u praksi izvedene ograničio je mogućnost raspolaganjima zaštićenim sadržajima za krajnje korisnike koji su upotrebu takvih tehnologija počeli osjećati kao napad na vlastita potrošačka, ali i osobna prava. Tako u konačnici softversko i audiovizualno piratstvo više nije isključivo pojava vezana uz širi fenomen kibernetičkog kriminaliteta, već samostalni katalizator društvenih promjena.

Pitanje neovlaštene reprodukcije i distribucije obrazovnih sadržaja često se potcjenjuje i zanemaruje, najčešće uslijed laičke (ali pogrešne) interpretacije pravila o ograničenju autorskog prava u znanstvene i obrazovne svrhe. Autorsko pravo je složeno pravo koje se sastoji od imovinske i neimovinske (moralne) komponente. Činjenica da postoje neka zakonska ograničenja autorskog prava ne znači da je dozvoljena upotreba djela u obrazovne svrhe blagoslov za povredu svih zakonom zajamčenih aspekata autorskog prava.

Kako u uvjetima stalne društvene mijene izazvane informacijskom tehnologijom, pomiriti osnovne razloge postojanja instituta intelektualnog vlasništva  s jedne strane (primarno kroz promociju i zaštitu kreativnih društvenih elemenata kroz vremenski ograničen monopol isključive ekonomske eksploatacije svojeg intelektualnog rada) s temeljnim ljudskim (poput prava na privatnost)? U tom kontekstu, kako koristiti i štititi intelektualno vlasništvo namijenjeno u obrazovnom procesu?

Osnovni zadatak ovog kratkog osvrta je ukazati na nove trendove na području pravne zaštite digitalnih sadržaja, osobito softvera i audiovizualnih sadržaja. Ovdje mislimo prvenstveno na modele raspolaganja pravima koji ne zamjenjuju ili ukidaju postojeći, gotovo univerzalno prihvaćen sustav intelektualnog vlasništva, već na kreativan način dopunjavaju i pojednostavljuju postupak zaštite i ostvarivanja prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju. Ovdje u prvom redu treba istaknuti Creative Commons licencijske ugovore, odnosno ugovore o uvjetima pod kojima se mogu koristiti njima zaštićeni sadržaji.

Što su i čemu služe Creative Commons?

Creative Commons su skup licencijskih ugovora o uvjetima raspolaganja zaštićenim autorskim djelima. Drugim riječima, Creative Commons licencijski ugovori pružaju standardizirani okvir odabira primjene određenih autorskopravnih ovlaštenja prilikom korištenja zaštićenih autorskih djela. Creative Commons licencijski ugovori ne zamjenjuju klasični autorskopravni okvir zaštite autorskih djela, već unutar zaštite koju pravni poredak priznaje nositelju prava nad autorskim djelom omogućuju brzo i jednostavno raspolaganje autorskopravnim ovlaštenjima. Njihova osnovna svrha jest brže i lakše iskorištavanje zaštićenih djela u digitalnom okruženju.

Internet omogućava korisnicima pristup stotinama milijuna autorskih djela. Kibernetički prostor obiluje fotografijama, glazbom i video sadržajima. Međutim, za većinu djela dostupnih putem Interneta teško je utvrditi autora ili nositelja prava. Čak i kod djela kod kojih je autor ili nositelj prava poznat, nisu unaprijed poznati uvjeti daljnje upotrebe djela. Potencijalni korisnik djela, osobito autor  ili urednik nekog medija (elektroničkog medija ili tradicionalnog poput dnevnih novina, televizije ili radija) prije upotrebe neke ilustracije, fotografije, audio ili vizualnog sadržaja treba provjeriti status tog djela, odnosno tko je nositelj prava na tom djelu te ishoditi dozvolu za korištenje zaštićenog sadržaja.

Autor ili nositelj prava nad imovinskim iskorištavanjem nekog sadržaja može postaviti uvjete pod kojima će pristati na korištenje svog autorskog djela. Da bi se djelo legalno koristilo, trebat će sklopiti ugovor o licenci specificirajući naknadu, opseg korištenja i druge relevantne okolnosti. Iako uvjeti korištenja mogu biti objavljeni putem internetskih web stranica na kojima se nalazi i zaštićeno djelo, sklapanje posebnog ugovora predstavlja dodatan napor i zahtijeva određeno vrijeme, čak i u uvjetima gotovo trenutne elektroničke komunikacije.

U uvjetima opće informacijske povezanosti, globalne dostupnosti informacija i brzine kojom se sadržaji prenose do najudaljenijih dijelova svijeta, čekati nekoliko dana, tjedana ili mjeseci na potpisivanje ugovora kojim bi se autoriziralo korištenje nekog sadržaja više nije oportuno. Veliki „potrošači“ sadržaja, u kontekstu (re)upotrebe djela, primjerice  u medijskoj industriji, trebaju velike količine sadržaja na zahtjev i to pod jasnim, unaprijed definiranim uvjetima.

Potrebna je brza mogućnost provjere pravnog statusa zaštićenog sadržaja, odnosno pravni mehanizam koji može dati odgovor na pitanje pod kojim uvjetima se može koristiti neki digitalni sadržaj. Mnogi autori i nositelji prava nisu (i ne trebaju) biti spremni licencirati svoja djela pod takvim, osobito ako su zadovoljni postojećom razinom iskorištenosti vlastitih djela i njihovom zaštitom u digitalnom okruženju. Puno je vjerojatnije da će se Creative Commons i sličnim ugovorima koristiti mladi i neafirmirani autori koji tek traže profesionalnu afirmaciju, kao i svi oni koji nisu u mogućnosti ili ne žele pristati na etablirane sustave (digitalne) distribucije i iskorištavanja autorskih sadržaja.

Creative Commons (CC) je skup licencijskih ugovora dizajniran upravo kako bi potencijalnim korisnicima zaštićenog sadržaja omogućio da brzom provjerom dobiju informaciju pod kojim je uvjetima zaštićeno djelo dostupno za korištenje.

U hipotetskom primjeru, autor ili urednik nekog medija mogao bi već u trenutku pregleda sadržaja koji želi prenijeti na svojim stranicama ili u svojoj emisiji provjeriti kojom je vrstom CC licence sadržaj zaštićen i subsekventno odmah znati pod kojim uvjetima može doći do tog sadržaja, kao i kako kontaktirati autora odnosno nositelja prava.

Creative Commons sustav poznaje ukupno šest tipova licencijskih ugovora.  Ugovori su nazvani u skladu s njihovim najvažnijim elementima (koji definiraju najvažnija prava i obveze stjecatelja licencije).

To su Attribution licencija (skraćeno: CC BY), Attribution-NoDerivslicencija (CC BY-ND),  Attribution-NonCommercial licencija (CC BY-NC), Attribution-ShareAlike licencija (CC BY-SA), Attribution-NonCommercial-NoDerivs licencija (CC BY-NC-ND),  Attribution-NonCommercial-ShareAlike licencija (CC BY-NC-SA).

Svi navedeni licencijski ugovori imaju određene zajedničke elemente, prate sličnu strukturu te na identičan način definiraju u njima korištene pojmove.  Ono što im je već na prvi pogled zajedničko je da svi u nazivu sadrže pojam „Attribution“, odnosno obvezu značavanja autora djela. Ova osobina CC licencijskih ugovora iznimno je važna u europskom pravnom kontekstu - europski kontinentalni pojam autorskog prava podrazumijeva oznaku autora kao temelj moralnih prava, dok common lawkoncept copyrighta na tome ne inzistira, već se fokusira na materijalna, imovinska prava nositelja.

Razlike među navedenim tipskim licencijskim ugovorima proizlaze iz upotrebe kombinacije NoDerivsNonCommercial iShareAlike elemenata, kojima se uređuju neka od specifičnih (za pojedinu licenciju) ovlaštenja stjecatelja licencije u pogledu slobode izrade prerada (derivativnih, izvedenih djela),  komercijalne upotrebe  licenciranih (i/ili izvedenih) djela itd.

Neprofitnu udrugu koja stoji iza Creative Commons licenci i inicijalni sustav licenci pokrenuli su prije nepunih deset godina američki znanstvenici James Boyle, Michael Carroll i Lawrence Lessig[1], uz pomoć Hala Abelsona[2] s MIT-a te odvjetnika i izdavača Erica Saltzmana i Erica Eldreda.

Spomenuti američki stručnjaci za intelektualno vlasništvo i informacijsko pravo bili su motivirani spoznajom kako mnogi autori ne žele nužno iskorištavati pun opseg svojih prava. Umjesto toga, zamislili su Creative Commons kao skup unaprijed formuliranih, tipiziranih licencijskih ugovora koji omogućujuju autorima da sami izaberu koja će prava pridržati, a koje će prepustiti korisnicima djela.

Sudeći prema popularnosti i raširenosti djela zaštićenih nekim od CC ugovora, u tome su i uspjeli. Servisi poput Flickera, Youtubea, Instagrama i mnogih drugi sadrže stotine tisuća fotografija, audio i video sadržaja etabliranih, ali i nepoznatih autora koji su svoja djela na taj način učinili dostupnima javnosti bez potrebe za pregovorima i potpisivanjima klasičnih licencijskih ugovora.

 


[1] Lawrence Lessig je američki profesor prava intelektualnog vlasništva na Sveučilištu Harvard gdje je je pomogao ustanoviti Berkman Centar za Internet i društvo, a u karijeri je predavao i na Sveučilištu u Chicagu, Stanfordu i Yaleu.  

[2] Hal Abelson je američki profesor informacijske tehnologije na bostonskom MIT-u. Jedan je od osnivača Creative Commonsa, ali i Free Software Foundationa. Abelsona je na osnivanje Creative Commonsa potaknuo rad u FSF, a osobito efekti primjene GNU licencije.

 

Programi obrazovanja

MZOS provodi niz aktivnosti kako bi se sustav obrazovanja pripremio za pravodobno uključivanje institucija iz Hrvatske u programe obrazovanja Europske komisije. 


Za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje Ministarstvo financijski potpomaže pilot projekte u programu COMENIUS (potprogram Programa za cjeloživotno učenje). Od 2006. g. MZOŠ financira sudjelovanje škola i vrtića u projektima COMENIUS kroz "tiho partnerstvo".

Za strukovno obrazovanje provode se pripremne aktivnosti i istraživanje interesa institucija koje provode strukovno obrazovanje za sudjelovanjem u programu LEONARDO DA VINCI (potprogram Programa za cjeloživotno učenje) u statusu "tihog partnera". Za visoko obrazovanje Hrvatskoj je otvoren program TEMPUS u kojem visoka učilišta iz RH sudjeluju od 2000.g. Program TEMPUS namijenjen je međuinstitucionalnoj suradnji i reformi visokog školstva u skladu s načelima Bolonjskog procesa. U okviru programa TEMPUS mobilnost studenata, nastavnog i administrativnog osoblja predstavlja komponentu pojedinih projekata. U svrhu pripreme sustava visokog obrazovanja za povećanu studentsku mobilnost koja će se početi ostvarivati pristupanjem ERASMUS-u (potprogram Programa za cjeloživotno učenje)  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je 2008. pokrenulo Program akademske mobilnosti za koji su sredstva osigurana u Državnom proračunu.

Osim povećanja mobilnosti, važan aspekt Bolonjskog procesa i cilj MZOŠa je pokretanje združenih studija. Prema definiciji Europske komisije združeni studij je studij kojeg provode najmanje tri visoka učilišta iz tri različite zemlje EU. Program Europske komisije koji je namijenjen postizanju ovog cilja je ERASMUS MUNDUS. Kako bi visoka učilišta u Hrvatskoj mogla u potpunosti sudjelovati u programu, moraju biti u mogućnosti provoditi akreditirani združeni studij na stranom jeziku. Hrvatskoj su od 2008. otvorene dvije inicijative koje omogućavaju pristup nekima od aktivnosti toga programa: ERASMUS MUNDUS External Cooperation Window i ERASMUS MUNDUS Western Balkan and Turkey Window.  Sredstva se osiguravaju kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

  • Izvor: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2934
Svečano otvorenje Centra za unapređenje nastavničkih kompetencija

U srijedu 24. rujna 2014. od 9 do 17 sati na Sveučilištu u Zagrebu, na lokaciji Ulica kralja Zvonimira 8, održavat će se Dan nastavnika Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu kojega će svečano biti otvoren Centar za unapređenje nastavničkih kompetencija. Zainteresirani se mogu prijaviti putem obrasca dostupnog ovdje.

Program događanja možete pogledati i preuzeti s http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/cjelozivotno-obrazovanje-i-usavrsavanje/podrska-nastavnicima/dan-nastavnika.

Spomenimo da su djelatnosti Centra informiranje, savjetovanje, usmjeravanje i educiranje nastavnika sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te koordinacija usluga i provođenje sukladnih aktivnosti.

Centar za unapređenje nastavničkih kompetencija u sklopu svojih djelatnosti provodi i istraživanja procjene potreba nastavnika za podrškom i daljnjom edukacijom kao i druga relevantna istraživanja u području kvalitete nastave na Sveučilištu, vrjednovanje ponuđenih aktivnosti i rada Centra, izradu i predlaganje standarda i postupaka vezanih uz djelatnost Centra relevantnim sveučilišnim tijelima koji o njima donose odluke.

Izvor: http://www.skole.hr/skole/informator?news_hk=5803&news_id=10368#mod_news

 

preskoči na navigaciju