Osnovna škola Sesvetska Sela
Aktivacija usluge Microsoft365 moguća je putem novog self-care portala na sljedećoj poveznici: info.carnet.hr
Aktivacija usluga moguća je putem novog self-care (CARNET info) portala na sljedećoj poveznici: info.carnet.hr
Korisnici koji su već aktivirali navedene usluge i dalje im mogu pristupati prijavom u sustav o365 putem stranice: portal.office.com.
Pitanja i odgovori
https://installer.eduroam.hr/faq.php
Ostali operacijski sustavi
https://cat.eduroam.org/?idp=6883
| JUTARNJA SMJENA |  |
|
| sat | početak | kraj |
| 1. | 8:00 | 8:45 |
| 2. | 8:50 | 9:35 |
| UŽINA | 9:35 | 9:45 |
| 3. | 9:45 | 10:30 |
| UŽINA | 10:30 | 10:40 |
| 4. | 10:40 | 11:25 |
| 5. | 11:30 | 12:15 |
| 6. | 12:20 | 13:05 |
| POPODNEVNA SMJENA |  |
|
| sat | početak | kraj |
| 1. | 14:00 | 14:45 |
| 2. | 14:50 | 15:35 |
| UŽINA | 15:35 | 15:45 |
| 3. | 15:45 | 16:30 |
| UŽINA | 16:30 | 16:40 |
| 4. | 16:40 | 17:25 |
| 5. | 17:30 | 18:15 |
| 6. | 18:20 | 19:05 |
U prilogu su upute za pristup virtualnim učionicama i pomoć oko tableta. U virtualnim učionicama vrijede pravila kućnog reda Škole. Svaka zlouporaba će biti sankcionirana. U prilogu se nalazi uputa za učenike - pravila ponašanja.
Rita Zonjić, učenica 8. razreda naše škole, i ove je godine osvojila Oskar znanja kao državna prvakinja u poznavanju hrvatskoga jezika 2018.
Slika 1. Intelektualno vlasništvo
Izvor: http://www.creative-commons-images.com/handwriting/images/intellectual-property.jpg , 1.3.2008
Učitelji, nastavnici i profesori trebali bi se upoznati sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima kako prilikom preuzimanja internetskih materijala ne bi oštetili autora i/ili nositelja autorskog prava. Prije nego što vlastite digitalne materijale objavimo na internetu, dobro je znati koja nam prava prema zakonu pripadaju te kako ih možemo zaštititi. Poznavanje osnova intelektualnog vlasništva na internetu stoga je važan dio svakodnevice hrvatskih učitelja, nastavnika, i profesora, a znanja u ovom važnom području preporučljivo je neprekidno usavršavati.
Zakoni o intelektualnom vlasništvu štite nematerijalna dobra.
U intelektualno vlasništvo ubraja se sljedeće:
„Autorsko pravo kao pravo autora književnih, znanstvenih i umjetničkih djela – autorskih djela;
Autorskom pravu srodna (susjedna) prava poput prava umjetnika izvođača;
Patenti kao najrašireniji oblik zaštite izuma;
Robni znakovi poput žiga koji omogućuju raspoznavanje robe na tržištu;
Zaštita industrijskog dizajna;
Zaštita topografije poluvodičkih sklopova;
Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog porijekla;
Poslovna tajna odnosno know-how kao tehnička znanja, postupci i druga pravila poslovanja.
Bitno je naglasiti da je intelektualno vlasništvo je širi pojam od autorskog prava. Svo autorsko pravo spada u intelektualno vlasništvo, no sve intelektualno vlasništvo ne možemo svesti na autorsko pravo.
Ukoliko se želite više upoznati s pojmom intelektualnog vlasništva preuzmite knjigu Katulić, T. (2006) Uvod u zaštitu intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet koja je dostupna nahttps://bib.irb.hr/datoteka/529364.udzbenik1.pdf
Ako želite više saznati o intelektualnom vlasništvu na internetu pogledajte webinar Intelektualno vlasništvo na internetu. Predavač je doc.dr.sc. Petar Jandrić:
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03) uređuje pravo autora na njihovim djelima iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja te srodna prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama, prava proizvođača fonograma na njihovim fonogramima, prava filmskih producenata na njihovim videogramima, prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima, prava nakladnika na njihovim izdanjima te prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama podataka.
Autorsko pravo pripada jednoj fizičkoj osobi ako je sama sastavila autorsko djelo, većem broju autora ako su zajednički sastavili djelo ili koautorima ako su zajedničkim radom stvorili autorsko djelo.
Autorsko djelo (NN 167/03) je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.
U autorska djela spadaju jezična djela, bila ona pisana, govorna ili računalni programi, glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, djela likovne umjetnosti, djela arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnom fotografskom, audiovizualna djela, kartografska djela i prikazi znanstvene ili tehničke prirode..
Autorskim djelom ne smatraju se ideje, postupci, metode rada, matematički koncepti, otkrića, službeni tekstovi za informiranje javnosti iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva te dnevne vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija. Premda narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, za njih se plaća naknada u državni proračun radi unaprjeđenja odgovarajućeg stvaralaštva s odgovarajućeg područja.
Autorsko pravo daje autoru ili nositelju prava, drugim riječima vlasniku tog djela, mogućnost da kontrolira njegovo korištenje. Autorsko pravo započinje automatski, u trenutku kada autor stvori originalno djelo, te u Hrvatskoj, kao i u EU traje 70 godina nakon smrti autora. Autorskim pravom se ne štiti sama ideja nego izražaj te ideje u obliku određenog djela, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražaja.
Slika 3. Autorsko pravo
Izvor: http://www.thebluediamondgallery.com/wooden-tile/images/copyright.jpg , 1.3.2018
U međunarodnoj uporabi nalazi se znak © kao kratica za izraz copyright koji se obično poprati imenom nositelja autorskog prava i navođenjem godine prvog izdanja djela. Riječ copyright dolazi iz engleskog jezika i prevodi se kao autorsko pravo.
Slika 3. Znak copyrighta "©" koristi se kako bi se ukazalo da je neko djelo zaštićeno autorskim pravom
Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b0/Copyright.svg/197px-Copyright.svg.png
Primjeri Copyright znaka na fotografijama:
Slika 4. Copyright znak – primjer 1 – Autor fotografije Darko Rakić, 2017
Slika 5. Copyright znak – primjer 2 – Autor fotografije Darko Rakić, 2017
Slika 6. Copyright znak – primjer 3 – Autor fotografije Darko Rakić, 2017
Ako želite zaštitili svoje autorske radove možete upotrijebiti neki od grafičkih programa kao što je program Bojanje.
Također možete upotrijebiti npr. online program https://www.watermarquee.com/ ili http://www.picmarkr.com.
Copyright znak © možete dobiti kombinacijom tipki ALT 0169 ili ga pronaći na ovoj stranici http://plasticmind.com/design/twitter-symbols/ te ga kopirati na svoj autorski rad.
4. Creative Commons licence
Nevladina organizacija Creative Commons bavi se pravnim izazovima povezanim s dijeljenjem digitalnih materijala. Aktivnosti organizacije Creative Commons odnose se na sve intelektualno vlasništvo, no prvenstveno su fokusirane na autorsko pravo i srodna prava. Creative Commons licence omogućuju različite razine zaštite digitalnih nastavnih sadržaja u ovisnosti o potrebama korisnika.
Kako bi jednostavnije podijelili sadržaje, a isto tako i koristili podijeljene sadržaje, Creative Commons licenca donijela je odlično rješenje koje se razlikuje od uobičajenih okvira autorskih prava. Creative Commons licence reguliraju uvjete pod koji se digitalni sadržaji umnožavaju, dijele i prerađuju.
Osnovne vrste Creative Commons licenci su:
CC BY – Imenovanje (eng. Attribution)
Licenca dopušta korištenje, izmjenu i preradu djela, čak i u komercijalne svrhe, dokle god se navodi autor izvornog djela.
CC BY-SA – Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima (eng. Attribution-ShareAlike)
Licenca dopušta korištenje, izmjenu i preradu djela, čak i u komercijalne svrhe, dokle god se navodi autor te se djelo dijeli pod istim uvjetima.
CC BY – ND – Imenovanje-Bez prerada (eng. Attribution-NoDerivs).
Licenca dopušta korištenje, komercijalno i nekomercijalno, dokle god se djelo dijeli cjelovito i u neizmijenjenom obliku, uz isticanje autorstva.
CC BY – NC – Imenovanje-Nekomercijalno (eng. Attribution-NonCommercial).
Licenca dopušta korištenje, izmjenu i preradu autorskog djela u nekomercijalne svrhe. Prerađeno djelo ne mora biti licencirano pod istim uvjetima.
CC BY – NC – SA – Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima (eng. Attribution-NonCommercial-ShareAlike).
Licenca dopušta korištenje, izmjenu i preradu djela u nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da se navede autor izvornog djela i da se djelo licencira pod istim uvjetima.
CC BY – NC – ND – Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada (eng. Attribution-NonCommercial-NoDerivs).
Najrestriktivnija licenca koja dopušta korištenje i dijeljenje pod uvjetom da se navede autor, ali se djelo ne smije mijenjati ili koristiti u komercijalne svrhe.
Više o Creative Commons licencama možete saznati na https://creativecommons.org/licenses/?lang=hr
Prilikom odabira Creative Commons licenci možemo se poslužiti interaktivnom stranicom na hrvatskom jeziku koja je dostupna na https://creativecommons.org/choose/?lang=hr
Slika 7. Odabir Creative Commons licence
Izvor: https://creativecommons.org/choose/?lang=hr, 1.3.2018
Nakon odgovora na nekoliko pitanja o vašem dijelu, stranica daje najpovoljniju licencu za licenciranje digitalnog sadržaja.
Digitalne materijale s Creative Commons licencama možete pronaći pomoću Creative Commons portala za pretraživanje koji je dostupan na https://search.creativecommons.org/.
Slika 8. Creative Commons portal
Izvor: https://search.creativecommons.org/, 1.3.2018
Google i Bing tražilica nudi pretraživanje po Creative Commons licencama.
Prilikom pretraživanja slika mogu se zadati kriteriji pretraživanja s Creative Commons licencama. Na ovim tražilicama osim fotografija možete pronaći i videozapise s Creative Commons licencama.
Slika 9. Odabir kriterija pretraživanja s Creative Commons licencama na Google tražilici
Izvor: https://www.google.hr 7.3.2018
Slika 10. Odabir kriterija pretraživanja s Creative Commons licencama na Bing tražilici
Izvor: https://www.bing.com , 7.3.2018
Zotero je program otvorenog koda namijenjen automatskom dohvaćanju, uređivanju i upravljanju bibliografskim bilješkama, eksportiranju istih u razne formate i izradi bibliografije različitih stilova. Razvili su ga Center for History and New Media na George Mason University. Takvi programi za upravljanje bibliografskim bilješkama (eng. reference managers) arhiviraju i organiziraju radove koje citira korisnik.[1] Namijenjeni su istraživačima, nastavnicima, studentima i knjižničarima za stvaranje osobnih baza podataka koje sadrže isključivo njima najvažnije bibliografske bilješke. Zotero promiče novi pristup u razvoju pomagala za upravljanje bibliografskim bilješkama. Za razliku od svojih prethodnika (EndNote, RefWorks, ProCite i sl.), koji predstavljaju samostalne aplikacije, Zotero je ugrađen u popularne internetske preglednike.
Osim primjene uspješnih osobina svojih prethodnika, iskorištava i dostignuća modernog softvera i mrežnih aplikacija: iTunes-a i del.icio.us-a, osiguravajući interakciju, stavljanje oznaka i napredno pretraživanje. Jednako dobro funkcionira i kada nije spojen na internet, osim što tada, dakako, ne dohvaća online jedinice pohranjene u zbirkama.
https://www.zotero.org/download/
Izvor: Carnet, 2018., Webinar: Citiranje u digitalnom okruženju
Na poveznici https://hrcak.srce.hr/file/269109 dostupan je članak iz časopisa Croatica Christiana Periodica koji koristi sustav tekućih bibliografskih bilješki. Isti sustav koristi i časopis Vjesnik bibliotekara Hrvatske, primjer članka je na poveznici https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/535
Na poveznici https://hrcak.srce.hr/file/40798 je članak iz časopisa Acta Stomatologica Croatica koji koristi sustav brojčanih bibliografskih bilješki. Isti sustav koristi i časopis Fizikalna i rehabilitacijska medicina, primjer članka je na poveznici https://hrcak.srce.hr/file/240746
Sustav citiranja koji se koristi sve više je sustav prvog elementa i datuma. Taj sustav karakteriziran je jednostavnošću i sažetošću korištenja, ali mana mu može, u slučaju velikoga broja citata, biti nepreglednost i nepraktičnost. Među stilovima citiranja koji se koriste ovim sustavom izdvaja se stil APA (Američko psihološko udruženje - American Psychological Association [APA]) koji se poglavito koristi u psihologiji i sociologiji, ali ga preizuimaju i neke druge znanstvene grane (ekonomija, lingvistika, politologija...).
Stil Hrvatskog pravopisa (http://pravopis.hr/) jednostavan je i prilagođen hrvatskom jeziku. Preporučuje se rabiti ga u školskom okruženju.
Pri izradi bibliografskih bilježaka (popisa literature) pomoć su i izrađivači bibliografskih bilježaka (engl. citation builder, citation generator, citation machine) u određenim stilovima poput APA-e, Harvardskog stila, MLA i sl.:https://www.lib.ncsu.edu/citationbuilder/ http://www.citationmachine.net/http://www.citethisforme.com/citation-generator/http://www.easybib.com/
Alati za upravljanje bibliografskim bilješkama u pravilu ne podržavaju sve stilove citiranja, već samo one međunarodno priznate i korištene. Tako alati omogućuju automatsku izradu bilježaka u stilu APA, ali ne i u stilu Hrvatskog pravopisa.
Priručnik dostupan na https://www.e-skole.hr/hr/rezultati/obrazovanje-i-podrska/obrazovni-sadrzaji/
