preskoči na sadržaj

Osnovna škola Sesvetska Sela

Login
Oskar znanja 2018.

Rita Zonjić, učenica 8. razreda naše škole, i ove je godine osvojila Oskar znanja kao državna prvakinja u poznavanju hrvatskoga jezika 2018.

Školska himna

Školska himna

Tekst: Olgica Pavičić-Čović, prof hrv. jezika
Glazba: Gordana Vojnović, prof. glaz. kulture

U Letničkoj ulici
Baš na broju pet
Sakrila se naša škola
Cijeli mali svijet.


Narančasti prozori
Što joj radost daju
Od čistoće blistaju
Sve je k'o u raju.


Tu se prva slova pišu
Tu sva djeca crtež rišu
Tu se dijeli, tu se množi (ritt.)
Tu se svako srce složi


Pripjev:
NEK' NAM SRCE BUDE PUNO
NEK' NAM ZNANJE UVIJEK CVJETA
NEK' PUTEVI SVI TE VODE
DO NAJDRAŽE ŠKOLE SVIJETA. 2X


Finale:
Nek' putevi svi te vode
Do najdraže škole svijeta.

Projekt

Raspored zvona
 JUTARNJA SMJENA
sat početak kraj
1.  8:00 8:45
2.  8:50 9:35
3.  9:45 10:30
UŽINA 10:30 10:40
4. 10:40 11:25
5. 11:30 12:15
 6.  12:20 13:05
POPODNEVNA SMJENA
sat početak kraj
1. 14:00 14:45
2. 14:50 15:35
3. 15:45 16:30
UŽINA 16:30 16:40
4. 16:40 17:25
5. 17:30 18:15
6. 18:20 19:05
e-Dnevnik za učenike

e-Dnevnik za nastavnike

Office 365

Idemo u srednju!

Klokan bez granica

 

Hour of Code

Kalendar
« Listopad 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

E-usmjeravanje

edu.hr

Loomen

Portal Nikola Tesla

PLAVI TELEFON

e-Dnevnik

e-Matica

MZOS

CARNet

e-Škole

Prometna učilica

Elektronički identitet

Središnji državni portal

Ponavljanje gradiva

Za učenike

Portal za učenike

Pitajte učitelja

Portal Učenici

EDU knjižara

eLektire

Sigurniji internet

e-škola

Srce za djecu

Stipendije

Priloženi dokumenti:
GPP 2018 19 3 10 - 4.10..pdf

Najčešće jezične pogreške

U Hrvatskoj prebiva oko četiri milijuna i 250 tisuća duša, čiji jezik, većina bi se složila, ima jednak broj iznimki.
Upravo zato, kroz nekoliko članka predstavit ćemo vam najčešće pogreške u hrvatskom jeziku.

1. Sljedeći i slijedeći

Sljedeći = pridjev, uvijek stoji uz imenicu (sljedeći semestar, sljedeći rok)

Slijedeći = glagolski prilog sadašnji, uvijek se može zamijeniti nekim drugim glagolskim oblikom (Dokopao sam se blaga slijedeći oznake na karti = Dokopao sam se blaga jer sam slijedio oznake na karti)

Odnosno: Slijedeći oznake na karti, ti ćeš postati sljedeći sretnik koji će se dokopati blaga.

2. Sa i s

Vrlo je jednostavno; sa koristimo jedino ako sljedeća riječ započinje sa -s, -š, -z, -ž, -ps ili -ks. Odnosno: sa suzom, sa štulama, sa zakovicama, sa psom, sa ksilofonom

Za sve ostalo, tu je s: s razumijevanjem, s čačkalicama, s čokoladom…

Vjerovali ili ne, postoji iznimka – sa mnom.

3. Ako i ukoliko

Da ne kompliciramo previše, izbacite ukoliko jer se koristi jedino u paru s utoliko.

Ako budeš častio pićem, možemo ići van.

Ukoliko počastiš pićem, utoliko ćemo ići van.

4. Pošto i budući da

Pošto = vremenski veznik; zamjenjiv s nakon što (Pošto smo se spremile, krenule smo u klub. = Nakon što smo se spremile, krenule smo u klub.)

Pošto = koliko ('Alo, pošto kil' salate? = Koliko košta kilo salate?)

Budući da = s obzirom, jer, zato što; može stajati samo na početku rečenice.

Budući da su otkazani svi letovi, morat ćete prenoćiti u zračnoj luci. = Morat ćete prenoćiti u zračnoj luci jer / zato što su otkazani svi letovi.

5. Zato što i jer

Zato što = jer, zato jer u potpunosti je nepravilno.

Odnosno: Nisam napisao seminar zato što mi se nije dalo. = Nisam napisao seminarjer mi se nije dalo.

6. Gdje – kamo – kuda

Gdje = označava trenutnu lokaciju, dakle: Gdje si? Evo me kod kuće, uskoro ću van u grad.

Kamo = označava cilj, uvijek ide s glagolom kretanja, dakle: Kamo ideš? Idem van s prijateljima.

Kuda = put kojim idete nekamo, dakle: Kuda ideš? Idem Savskom pa Ilicom do Trga.

Odnosno: U domu sam na Savi (gdje), idemo (kamo) piti (gdje) na Mladost  pa ćemo preko nasipa (kuda) do Sirupa.

7. Pisanje datuma

Datum se uvijek piše s bjelinama (razmacima) između pojedinih sastavnica. Mjesecse u pisanju datuma uvijek piše u genitivu.

Odnosno: Zabava će se održati 28. veljače 2015. godine.

Ona je rođena 2. prosinca 1988. godine. (primijetite da nema nule ispred broja dva)

25. prosinca je Božić. (NE 25. prosinac)

8. Zbog i radi

Zbog = uzrok, dakle: Nisam napisao seminar zbog lijenosti.

Radi = namjera, cilj,dakle: Došao sam radi provjere stanja na računu.

Odnosno: Idem zubaru zbog zubobolje, radi popravka zuba.

9. Koji i kojeg

Oba su oblika u akuzativu. Međutim, koji se koristi za neživa bića, a kojeg za živa bića.

Odnosno: Ugovor koji smo potpisali nipošto nije povoljan za čovjeka kojeg volim.

10. Pleonazmi

Pleonazam označava gomilanje riječi istog značenja. Možemo ih često čuti i pročitati, a ovdje će se istaknuti najčešći:

POGREŠNO

ISPRAVNO

No, međutim

Ili no ili međutim

Često puta

Često

Čak štoviše

Ili čak ili štoviše

Treći po redu

Treći

Oko 10-ak

Ili oko 10 ili 10-ak

Veliko mnoštvo

Mnoštvo

Međusobna suradnja

Suradnja

Sići dolje

Sići

Uspeti se gore

Uspeti se

11. Futur I.

Jednostavna formulica: ću/ćeš/će/ćemo/ćete/će + infinitiv s –i

Infinitiv bez –i + ću/ćeš/će/ćemo/ćete/će (Iznimka: glagoli čiji je završetak u infinitivu –ći, dakle: reći će, teći će, peći će)

Odnosno: Pjevat ću pjesmu ako ćeš svirati gitaru.

12. Ni i niti

Ni = negira imenske riječi (Nije ni glazba što je nekad bila.)

Niti = stoji uz glagole i povezuje niječne rečenice (Niti ćemo pjevati, niti ćemo skakati, niti ćemo plesati.)

13. Oba i obadva

Iako su oba oblika dopuštena, bolje je koristiti oba jer već znači dva, dok se kod obadva unutar riječi ponavlja isto značenje.

Oba su pala. = Obadva su pala.

14. Deklinacija imena

Kod deklinacije imena i prezimena, uvijek se deklinira ime. Prezime se deklinira kod muškaraca, a kod žena može i ne mora.

Odnosno: Teorija relativnosti Alberta Einsteina mnogo je doprinijela razvoju znanosti.

Jučer sam vidio Pericu Perića, ali nije bilo Kate Katić ni Ane Kozine/Kozina.

15. U vezi s kim/čim i  u vezi koga/čega

Ispravno je korištenje oblika u vezi s kim/čim.

Odnosno: S njim je u vezi već pet godina. Trenutno nemamo nijedan savjet u vezi s Vašim problemom.

16. Materinji i materinski

Iako postoje oba oblika, preferira se korištenje oblika materinski, pogotovo u standardnom jeziku.

Odnosno: Hrvatski nam je materinski jezik.

17. Pasiv

Iako se pasiv koristi u hrvatskome jeziku, treba ga izbjegavati što je više moguće, pogotovo pri prevođenju.

Pogrešno: Ovaj je projekt sufinanciran od strane Vlade RH.

Istraživanje je provedeno od strane najboljih svjetskih stručnjaka.

Ispravno: Ovaj projekt sufinancirala je Vlada RH.

Istraživanje su proveli najbolji svjetski stručnjaci.

18. Prijedlog s/sa u instrumentalu

S/sa = izriče društvo (Idem s dečkom u kino. Družim se s njom već 15 godina. )

Bez s/sa = izriče sredstvo (Pišem olovkom. Vozim se autobusom. Došli smo autom.)

Izvor: http://studentski.hr/studenti/zanimljivosti/najcesce-jezicne-pogreske-koje-ste-zasigurno-barem-jednom-napravili/

preskoči na navigaciju