Osnovna škola Sesvetska Sela
Aktivacija usluge Microsoft365 moguća je putem novog self-care portala na sljedećoj poveznici: info.carnet.hr
Aktivacija usluga moguća je putem novog self-care (CARNET info) portala na sljedećoj poveznici: info.carnet.hr
Korisnici koji su već aktivirali navedene usluge i dalje im mogu pristupati prijavom u sustav o365 putem stranice: portal.office.com.
Pitanja i odgovori
https://installer.eduroam.hr/faq.php
Ostali operacijski sustavi
https://cat.eduroam.org/?idp=6883
| JUTARNJA SMJENA |  |
|
| sat | početak | kraj |
| 1. | 8:00 | 8:45 |
| 2. | 8:50 | 9:35 |
| UŽINA | 9:35 | 9:45 |
| 3. | 9:45 | 10:30 |
| UŽINA | 10:30 | 10:40 |
| 4. | 10:40 | 11:25 |
| 5. | 11:30 | 12:15 |
| 6. | 12:20 | 13:05 |
| POPODNEVNA SMJENA |  |
|
| sat | početak | kraj |
| 1. | 14:00 | 14:45 |
| 2. | 14:50 | 15:35 |
| UŽINA | 15:35 | 15:45 |
| 3. | 15:45 | 16:30 |
| UŽINA | 16:30 | 16:40 |
| 4. | 16:40 | 17:25 |
| 5. | 17:30 | 18:15 |
| 6. | 18:20 | 19:05 |
U prilogu su upute za pristup virtualnim učionicama i pomoć oko tableta. U virtualnim učionicama vrijede pravila kućnog reda Škole. Svaka zlouporaba će biti sankcionirana. U prilogu se nalazi uputa za učenike - pravila ponašanja.
Rita Zonjić, učenica 8. razreda naše škole, i ove je godine osvojila Oskar znanja kao državna prvakinja u poznavanju hrvatskoga jezika 2018.
Tema: Onečišćenje, zagađenje i kruženja vode
Projekti za učenike 5. razreda, sve 4 točke za +bilješku iz prirode u e-Dnevnik:
Projekt izrađujete na Padletu:
https://padlet.com/
Koristeći se informacijama s interneta i udžbenika, napiši esej na temu Svjetski dan voda.
https://hr.izzi.digital/DOS/3556/3571.html
https://www.zzjz-zz.hr/svjetski-dan-voda-2024/
https://www.obz-zastita-prirode.hr/index.php/svjetski-dan-voda
https://www.ivb.hr/novosti/svjetski-dan-voda-22-ozujka/
Odabir svih stavki u dokumentu ili prozoru: Ctrl + A
Kopiranje odabrane stavke: Ctrl + C
Izrezivanje odabrane stavke: Ctrl + X
Lijepljenje odabrane stavke: Ctrl + V
Odabir teksta unutar dokumenta: lijeva tipka miša, Shift + lijeva tipka mišem
Poništavanje akcije: Ctrl + Z
Ponavljanje poništene akcije: Ctrl + Y
Prelazak iz jedne otvorene aplikacije u drugu: Alt + Tab
Prelazak s jedne na drugu otvorenu aplikaciju pomoću strelica: Ctrl + Alt + Tab
Zatvaranje aktivne stavke ili aplikacije: Alt + F4
Osvježavanje aktivnog prozora: F5
Brisanje odabrane stavke i premještanje u koš za smeće: Ctrl + D (delete, del)
Brisanje odabrane stavke bez premještanja u koš za smeće: Shift + Delete
Prekidanje trenutnog zadatka ili izlazak iz njega: Esc
Snimanje slike cijelog zaslona i njeno kopiranje u međuspremnik: PrtScn
Osnovna ideja kornjačine grafike je ta da se crtanje ostvaruje kretanjem nekog lika. Prije samog crtanja potrebno je napraviti pripremu: pozvati modul from turtle import * u kojem se nalaze funkcije za crtanje kornjačinom grafikom, imenovati prozor i prikazati kornjaču.
Neke od naredbi za crtanje kornjačom su:
|
NAREDBA |
PUNI NAZIV |
OPIS |
|
fd (m) |
forward (m) |
pomiče kornjaču naprijed za m točaka |
|
rt (s) |
right (s) |
okreće kornjaču udesno za s stupnjeva |
|
lt (s) |
left (s) |
okreće kornjaču ulijevo za s stupnjeva |
|
bk(m) |
back (m) |
pomiče kornjaču unatrag za m točaka |
|
pu() |
penup() |
diže pero kornjače |
|
pd() |
pendown() |
spušta pero kornjače |
|
st() |
showturtle() |
pokazuje kornjaču |
|
ht() |
hideturtle() |
skriva kornjaču |
|
reset() |
reset() |
briše crtež i postavlja kornjaču u sredinu prozora |
|
width(m) |
width(m) |
debljina linije m točaka |
|
begin_fill() |
početak bojanja |
|
|
end_fill() |
kraj bojanja |
|
|
color ('red', yellow') |
crveni rub, žuta ispuna |
UPUTE
Otvorite Python IDLE, otvorite novu datoteku s File/New File i pišite naredbe:
from turtle import*
import turtle
title ('Smajlić')
pen = turtle.Turtle()
# Oči
def eye(col, rad):
pen.down()
pen.fillcolor(col)
pen.begin_fill()
pen.circle(rad)
pen.end_fill()
pen.up()
# Lice
pen.fillcolor('yellow')
pen.begin_fill()
pen.circle(100)
pen.end_fill()
pen.up()
# Crtanje očiju
pen.goto(-40, 120)
eye('white', 15)
pen.goto(-37, 125)
eye('black', 5)
pen.goto(40, 120)
eye('white', 15)
pen.goto(40, 125)
eye('black', 5)
# Nos
pen.goto(0, 75)
eye('black', 8)
# Usta
pen.goto(-40, 85)
pen.down()
pen.right(90)
pen.circle(40, 180)
pen.up()
# Jezik
pen.goto(-10, 45)
pen.down()
pen.right(180)
pen.fillcolor('red')
pen.begin_fill()
pen.circle(10, 180)
pen.end_fill()
pen.hideturtle()
Spremite datoteku s File/Save i nađite mapu svojeg razrednog odjela te spremite datuteku pod imenom smjesko.
Pokrenite program s Run ili F5.
1. Napiši program koji će unijeti dva cijela broja i zatim ih zbrojiti, oduzeti, pomnožiti i podijeliti.
a=int(input('a = '))
b=int(input('b = '))
print('Zbroj = ',a+b)
print('Razlika = ',a-b)
print('Umnožak = ',a*b)
print('Količnik = ',a/b)
2. Napiši program koji će unijeti dva cijela broja (djeljenik i djelitelj), a ispisati količnik i ostatak dijeljenja ta dva broja.
a=int(input('a = '))
b=int(input('b = '))
print('Količnik = ',a//b,'i ostatak = ',a%b)
3. Izračunaj kvadrat upisanog broja.
print('Učitaj i ispiši kvadrata broj.')
a = int(input('Broj: '))
print('Kvadrat broja = ', a** 2)
Korisna mrežna stranica: https://www.codecademy.com/learn/python
Pri izradi prezentacije trebate poštovati neka osnovna pravila:
Kodiranje slova ASCII kôdom
https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/d9126cd5-5e1c-4195-a3be-003a67ec66ef/
Pretvorba teksta u binarni
https://www.rapidtables.org/hr/convert/number/ascii-to-binary.html
https://cryptii.com/pipes/binary-to-text
Zadatak
https://www.scribd.com/document/479214417/71e79c00d92ebb520dbc#fullscreen=1
Ponovimo https://wordwall.net/play/6207/895/400
Samoprocjena učenika http://bit.ly/2Gxdv66
Izuvor: Školska knjiga, e-sfera
Put znaka „a“ od tipkovnice do zaslona
Kada na tipkovnici pritisnemo tipku sa znakom „Aˮ, ako nije aktivna tipka Caps Lock i ne držimo tipku Shift pritisnutu, poslat ćemo nalog računalu da (na mjestu gdje se nalazi pokazivač) napiše znak „aˮ. Računalo ne prepoznaje znak „aˮ u obliku u kojem ga mi prepoznajemo.
Pritiskom tipke na tipkovnici, u računalu se znak „aˮ kodira. Program za kodiranje prepoznaje da je znaku „aˮ (ASCII kodom) dodijeljen broj 97 za čije je zapisivanje nakon pretvaranja u binarni broj 1100001 dovoljno 7 bitova.
Dakle računalo prepoznaje znak „a“ kao binarni kod 1100001.
Kako bi se znak „a“ pojavio na zaslonu u nama razumljivom obliku, binarni kod 1100001 se dekodira i na mjestu pokazivača se ispisuje „a“.
Svako slovo ili znak ima svoj dekadski kod. Primjerice, velikom slovu „Aˮ u ASCII kodnoj tablici dodijeljen je dekadski kod 65, koji pretvoren u binarni kod ima zapis 1000001 te kraći zapis 41.
Dekodiranje s pomoću tipkovnice uporabom tipke Alt
Otvori program Blok za pisanje (eng. notepad). Držeći na tipkovnici pritisnutu tipku Alt (nalazi se s lijeve strane razmaknice) upiši broj 64 koristeći se brojčanim dijelom tipkovnice, a zatim otpusti tipku Alt. Koji si znak dobio? Pokušaj s Alt + 65. Iskušaj još neke brojeve.
Materijali preuzeti s https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji
Automatsko pretvaranje decimalnog broja u bibarni, heksadecimalni, oktalni i obrnuto nalazi se na ovoj stranici:
https://www.periodni.com/hr/pretvaranje_brojevnih_sustava.htm
https://hr.izzi.digital/DOS/2923/2935.html
Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page
Edutorij je središnje mjesto za pohranu, objavu, razmjenu, ocjenjivanje i dohvat digitalnih obrazovnih materijala. Istražite i iskoristite njegove mogućnosti i pridružite se mreži stručnjaka koji predano rade na razmjeni svojih znanja i boljitku suvremenog obrazovanja.
ŠTO ĆU NAUĆITI
koristiti se programskim alatom za stvaranje programa koristeći se ulaznim i izlaznim vrijednostima te ponavljanjem
stvarati algoritam za rješavanje jednostavnog zadatka, provjeravati ispravnost algoritma, otkrivati i ispravljati pogreške
istraživati glavne komponente uobičajenih digitalnih sustava, određivati osnovne funkcije i veze s drugima, istraživati kako se takvi sustavi mogu povezivati mrežom i kako razmjenjivati podatke
prilagođavati korisničko sučelje operacijskog sustava svojim potrebama, samostalno otkrivati i pokazivati dodatne mogućnosti operacijskog sustava
koristiti se mogućnostima sustava za pohranjivanje i organizaciju datoteka
analizirati etička pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom
analizirati način na koji računalo pohranjuje sve vrste podataka
argumentirati i procjenjivati važnost zbrinjavanja elektroničkog otpada te objašnjavati postupke njegova zbrinjavanja
osmišljavati plan izrade digitalnog rada, izrađivati ga, pohranjivati u mapu digitalnih radova (e-portfolio) i vrednovati ga
pronalaziti i vrednovati informacije
upotrebljavati multimedijske programe za ostvarivanje složenijih ideja u komunikacijskom ili suradničkom okruženju
Datoteka (File) je krajnji zapis koji želimo pohraniti. Može biti tekst, crtež, glazba, video…
Svaka datoteka ima svoj naziv koji se sastoji od dvaju dijelova odvojenih točkom. Prvi je dio naziv datoteke. Drugi je dio datotečni nastavak. Datotečni nastavak pokazuje vrstu datoteke, upućuje na program u kojem je datoteka nastala i kojim se programom datoteka može otvoriti.
Mapa je prostor u spremniku ili u oblaku u koji spremamo datoteke ili druge mape. Svaka mapa ima naziv. Takav način spremanja i organizacije podataka u računalu naziva se stablasta struktura mapa.
Datoteka (file) je zapis na bilo kojoj jedinici vanjske memorije na kojoj se nalaze podaci. Kao što Windowsi imaju svoja pravila imenovanja uređaja vanjske memorije, tako postoje i pravila za imenovanje datoteka na tim uređajima.
Svaka datoteka ima svoj naziv koji se sastoji od dva osnovna dijela: imena i nastavka (ekstenzije)
Prvi dio, ime datoteke je niz do 255 znakova koji ukazuje na sadržaj dokumenta (na primjer: lektira, plaće, raspored i sl.).
U imenovanju datoteka moguće je koristiti sve znakove osim
< > : " / \ |.
Nastavak imena, ekstenzija je dodatak imenu datoteke obično duljine 3 ili 4 znaka (exe, com, doc, docx txt, xls, xlsx, jpg, gif, htm, html...). Koristi se za opis vrste podataka spremljenih u datoteci. Od imena datoteke odvaja se točkom. Npr. tekst.docx, tablica.xlsx, slika12.bmp, prezentacija.pptx i sl. Pomoću nastavka operacijski sustav određuje s kojim će programom otvoriti datoteku.
Mapama dajemo proizvoljno ime, najbolje neko koje će nas podsjetiti na to kakve datoteke smo odlučili spremiti u određenu mapu. Na primjer: glazba, lektire, računi i slično.
https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/18785a65-b08c-401c-a21d-b6b3885cd406/
https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/e10f20cc-a2ad-47d8-a29a-17def95fcda8/
https://studio.code.org/s/20-hour/stage/2/puzzle/1
https://studio.code.org/s/course4
https://studio.code.org/s/frozen/stage/1/puzzle/1
https://hourofcode.com/hr/learn
http://lightbot.com/flash.html
Ponovite gradivo i provjerite znanje uz kvizove, zadatke dopunjavanja i zadatke uparivanja:
BIT I BAJT.ppt
brojevi zapisani cetvorkom bitova.ppt
DOPUNJAVANJE-bit-bajt.htm
DOPUNJAVANJE-mjesne-vrijednosti.htm
DOPUNJAVANJE-prikazivanje-pohranjivanje-znakova.htm
KVIZ-jezik-racunala.htm
KVIZ-organizacija-podataka-u-racunalu.htm
KVIZ-prvi-koraci-5razred.htm
KVIZ-prvi-koraci-osnove-pisanja-teksta-5razred.htm
mix-aktivnosti-tijekom-rjesavanja-problema.htm
mix-kopiranje.htm
prikazivanje i pohranjivanje znakova.ppt
QBASIC-INPUT.htm
QBASIC-PRINT.htm
uparivanje-dijelovi-racunala.htm
UPARIVANJE-jezik-racunala.htm
UPARIVANJE-mis-5razred.htm
uparivanje-mjerne-jedinice-za-kapacitet-spremnika.htm
uparivanje-nastavci-vrste-datoteka.htm
UPARIVANJE-programska-oprema.htm
uparivanje-spremnici.htm
UPARIVANJE-strojna-oprema.htm
UPARIVANJE-tipke.htm
Izvor: http://os-vnazor-pribislavec.skole.hr/Nastava/Informatika/peti-razred
Na ovoj poveznici provjerite svoje znanje iz građe računala pomoću igre memorije.
https://matchthememory.com/GradjaRacunalaPonavljanje
Autor: Tihomir Katić
Izvor: http://www.ucionica.net/wp-content/uploads/2009/12/tk_08_1.swf
Strojna oprema računala
Izvor: http://os-zakanje.skole.hr/peti
Pomoću kvizova objavljenih na linkovima ispod testirajte poznavanje napredne obrade teksta u programu Microsoft Word 2010.
http://itdesk.info/hr/napredna-obrada-teksta/
Pripremili i izradili: Gorana Čelebić i Mario Dujlo
URL, odnosno adresa mrežne stranice, ukazuje na kojem je računalu, tj. internetskom poslužitelju smještena neka mrežna stranica, fotografija, videozapis ili slično. Mrežna adresa trenutačno prikazane stranice u mrežnom pregledniku prikazana je u okviru adrese mrežnog preglednika.
Kviz: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/mrezni-preglednici-3-1
Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/mrezni-preglednici-3-1
Sigurno vam se nekad dogodilo da se neka mrežna stranica nije prikazala. Možda ste pri pisanju adrese pogrešno napisali neki znak ili ga izostavili ili, pak, imali koji znak previše. Tada se otvori mrežna stranica prikazana ispod.
To možemo usporediti sa situacijom kada biramo krivi telefonski broj. U tom slučaju nećemo dobiti onoga koga smo željeli nazvati.
Ako ste upisali nešto što nije dopušteno u adresama mrežnih stranica, prikazat će se mrežna stranica poput ove prikazane ispod.
Zato zapamtite tri pravila pisanja mrežnih adresa stranica koja će vam sačuvati strpljenje i vrijeme:
UPAMTI
Želite li pregledati mrežnu stranicu kojoj znate mrežnu adresu (URL), upišite tu adresu (točno) u adresnu traku mrežnog preglednika.
Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/pregledavanje-mreznih-stranica-upisivanjem-url-adrese-3-2
Mnogi smatraju da su World Wide Web (odnosno web ili WWW) i internet isto, što nije točno. Internet je svjetska mreža računala, a World Wide Web jedna je od usluga koju internet omogućuje. Internet se koristi za slanje e-pošte: napisana poruka prenosi se od računala pošiljatelja do računala primatelja poruke putem telefonskih linija. Međutim, kada pomoću Googlea tražimo neku informaciju ili koristimo neku od društvenih mreža, koristimo WWW posredstvom interneta.
World Wide Web zbirka je raznovrsnih podataka: tekstualnih dokumenata, videodatoteka, zvučnih datoteka, fotografija, animacija i drugih sadržaja koji su pohranjeni na različitim računalima kojima se može pristupiti putem interneta. Najvažnija značajka WWW-a jest način na koji su ti podatci povezani. Osnovne su građevne jedinice weba mrežne ili web-stranice.
WWW izgrađuju mrežne stranice povezane poveznicama
UPAMTI
World Wide Web dragocjena je riznica znanja. Sadrži raznovrsne obrazovne, zabavne, informativne, ali i štetne informacije. Zato treba biti vrlo oprezan jer sve što je na webu objavljeno nije uvijek istinito. Usporedite pronađeno na webu s informacijama u knjigama ili se posavjetujte s odraslom osobom u koju imate povjerenja pa zajedno pregledajte i procijenite vjerodostojnost (kvalitetu) pronađena sadržaja.
Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/mrezni-preglednici-3-1
Mrežna stranica prikazana na ekranu računala ponekad ne može stati na jedan papir, pa su česta neugodna iznenađenja jer se umjesto jedne ispiše nekoliko „papirnih” stranica. Upravo zato prije ispisa koristimo naredbu Pretpregled ispisa.
Ako želimo ispisati samo neki dio teksta s mrežne stranice, možemo ga kopirati u neki drugi program (npr. Word) i samo to ispisati. To ćemo učiniti tako da označimo taj dio mrežne stranice, kliknemo na njega desnom tipkom miša i u prikazanom izborniku odaberemo naredbu Kopiraj. Kopirani tekst zalijepimo u datoteku otvorenu u drugom programu. Time smo, također, uštedjeli na papiru i boji pisača jer nismo ispisali cijelu mrežnu stranicu.
Istražite sve mogućnosti dijaloškog okvira Pretpregled ispisa, odnosno čemu služe njegovi gumbići!
Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/ispis-mrezne-stranice-3-4
Poveznice na korisne mrežne stranice na kojima možete besplatno promijeniti format video datoteka.
http://video.online-convert.com/convert-to-mp4
http://www.files-conversion.com/
/gmail-inbox-595f87205f9b58b0d47a1260.PNG)
/outlook-com-inbox-595f88fc3df78c554d669890.PNG)
/yahoo-mail-inbox-595f8d823df78c554d669a13.png)
/aol-mail-inbox-595f8e5d3df78c554d669a3e.png)
/yandex-mail-inbox-595f94893df78c554d669e3c.png)
/protonmail-inbox-595f97453df78c554d669fa3.png)
/zoho-mail-inbox-595fa0a25f9b58b0d47a7364.png)
/mail-com-inbox-595fa27e5f9b58b0d47a76e5.png)
/tutanota-inbox-59724b20b501e800114faae8.PNG)
