https://app.codemonkey.com/home

https://www.loom.com/share/be3e14dcca4045c4b98a5b5b4ee6a8c7?fbclid=IwAR1Lf4JyWNuTUsyZ2UIcERqqlWHb0WoEE7oufRbclNegiWedjyyp4ycKjQI

Autor: Marija Klokočar

https://www.periodni.com/hr/pretvaranje_brojevnih_sustava.htm

Datoteka (File) je krajnji zapis koji želimo pohraniti. Može biti tekst, crtež, glazba, video… 

Svaka datoteka ima svoj naziv koji se sastoji od dvaju dijelova odvojenih točkom. Prvi je dio naziv datoteke. Drugi je dio datotečni nastavak. Datotečni nastavak pokazuje vrstu datoteke, upućuje na program u kojem je datoteka nastala i kojim se programom datoteka može otvoriti.

Mapa je prostor u spremniku ili u oblaku u koji spremamo datoteke ili druge mape. Svaka mapa ima naziv. Takav način spremanja i organizacije podataka u računalu naziva se stablasta struktura mapa.

Datoteka (file) je zapis na bilo kojoj jedinici vanjske memorije na kojoj se nalaze podaci. Kao što Windowsi imaju svoja pravila imenovanja uređaja vanjske memorije, tako postoje i pravila za imenovanje datoteka na tim uređajima.

Svaka datoteka ima svoj naziv koji se sastoji od dva osnovna dijela: imena i nastavka (ekstenzije)

Prvi dio, ime datoteke je niz do 255 znakova koji ukazuje na sadržaj dokumenta (na primjer: lektira, plaće, raspored i sl.).

U imenovanju datoteka moguće je koristiti sve znakove osim

< > : " / \ |.

Nastavak imena, ekstenzija je dodatak imenu datoteke obično duljine 3 ili 4 znaka (exe, com, doc, docx txt, xls, xlsx, jpg, gif, htm, html...). Koristi se za opis vrste podataka spremljenih u datoteci. Od imena datoteke odvaja se točkom. Npr. tekst.docx, tablica.xlsx, slika12.bmp, prezentacija.pptx i sl. Pomoću nastavka operacijski sustav određuje s kojim će programom otvoriti datoteku.

Mapama dajemo proizvoljno ime, najbolje neko koje će nas podsjetiti na to kakve datoteke smo odlučili spremiti u određenu mapu. Na primjer: glazba, lektire, računi i slično.

https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/18785a65-b08c-401c-a21d-b6b3885cd406/

https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/e10f20cc-a2ad-47d8-a29a-17def95fcda8/

https://loomen.carnet.hr/auth/saml/login.php

https://studio.code.org/s/20-hour/stage/2/puzzle/1

https://studio.code.org/s/course4

https://studio.code.org/s/frozen/stage/1/puzzle/1​

https://hourofcode.com/hr/learn​

https://code.org/minecraft​

http://lightbot.com/flash.html​

https://www.typingclub.com

Ponovite gradivo i provjerite znanje uz kvizove, zadatke dopunjavanja i zadatke uparivanja:

 BIT I BAJT.ppt 
 brojevi zapisani cetvorkom bitova.ppt 
 DOPUNJAVANJE-bit-bajt.htm 
 DOPUNJAVANJE-mjesne-vrijednosti.htm 
 DOPUNJAVANJE-prikazivanje-pohranjivanje-znakova.htm 
 KVIZ-jezik-racunala.htm 
 KVIZ-organizacija-podataka-u-racunalu.htm 
 KVIZ-prvi-koraci-5razred.htm 
 KVIZ-prvi-koraci-osnove-pisanja-teksta-5razred.htm 
 mix-aktivnosti-tijekom-rjesavanja-problema.htm 
 mix-kopiranje.htm 
 prikazivanje i pohranjivanje znakova.ppt 
 QBASIC-INPUT.htm 
 QBASIC-PRINT.htm 
 uparivanje-dijelovi-racunala.htm 
 UPARIVANJE-jezik-racunala.htm 
 UPARIVANJE-mis-5razred.htm 
 uparivanje-mjerne-jedinice-za-kapacitet-spremnika.htm 
 uparivanje-nastavci-vrste-datoteka.htm 
 UPARIVANJE-programska-oprema.htm 
 uparivanje-spremnici.htm 
 UPARIVANJE-strojna-oprema.htm 
 UPARIVANJE-tipke.htm 

Izvor: http://os-vnazor-pribislavec.skole.hr/Nastava/Informatika/peti-razred

Vježbe iz udžbenika za 5. razred iz informatike.

Na ovoj poveznici provjerite svoje znanje iz građe računala pomoću igre memorije.

https://matchthememory.com/GradjaRacunalaPonavljanje

Autor: Tihomir Katić

Izvor: http://www.ucionica.net/wp-content/uploads/2009/12/tk_08_1.swf

Strojna oprema računala

• Ulazni uređaji
• Središnja jedinica i izlazni uređaji
• Interaktivni prikaz povijesnog razvoja računala

Jezik računala

• Kviz za provjeru znanja o jeziku računala - Bit
• Kviz za provjeru znanja o jeziku računala - Četvorka bitova
• Kviz za provjeru znanja o jeziku računala - Bajt

 Spremnici računala

• Kviz za provjeru znanja o spremnicima računala

 Programska podrška

• Kviz za provjeru znanja o programskoj podršci

Organizacija podataka u računalu

• Kviz za provjeru znanja o organizaciji datoteka u računalu

Računalni sustavi

• Kviz za provjeru znanja o strojnoj opremi (hardveru)
• Kviz za provjeru znanja o programskoj opremi (softveru)
• Internet

Izvor: http://os-zakanje.skole.hr/peti

Pomoću kvizova objavljenih na linkovima ispod testirajte poznavanje napredne obrade teksta u programu Microsoft Word 2010.

• Primijeniti slijedeće efekte na tekst: precrtano, eksponent, indeks, sjena, itd.;
• Upotrijebiti mogućnosti automatskog ispravka i oblikovanja teksta, unos automatskog teksta

http://itdesk.info/hr/napredna-obrada-teksta/

Pripremili i izradili: Gorana Čelebić i Mario Dujlo

• https://templates.office.com/hr-hr/templates-for-PowerPoint
• https://templates.office.com/hr-hr/Teme
• http://www.smiletemplates.com/free/powerpoint-templates/0.html
• http://powerpoint.crystalgraphics.com/templates.main
• https://templates.office.com/en-gb/templates-for-PowerPoint

URL

URL, odnosno adresa mrežne stranice, ukazuje na kojem je računalu, tj. internetskom poslužitelju smještena neka mrežna stranica, fotografija, videozapis ili slično. Mrežna adresa trenutačno prikazane stranice u mrežnom pregledniku prikazana je u okviru adrese mrežnog preglednika.

Kviz: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/mrezni-preglednici-3-1

Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/mrezni-preglednici-3-1

Mrežna stranica se ne prikazuje

Sigurno vam se nekad dogodilo da se neka mrežna stranica nije prikazala. Možda ste pri pisanju adrese pogrešno napisali neki znak ili ga izostavili ili, pak, imali koji znak previše. Tada se otvori mrežna stranica prikazana ispod.

To možemo usporediti sa situacijom kada biramo krivi telefonski broj. U tom slučaju nećemo dobiti onoga koga smo željeli nazvati.

Ako ste upisali nešto što nije dopušteno u adresama mrežnih stranica, prikazat će se mrežna stranica poput ove prikazane ispod.

Zato zapamtite tri pravila pisanja mrežnih adresa stranica koja će vam sačuvati strpljenje i vrijeme:

• bez razmaka,
• malim slovima,
• bez dijakritičkih znakova.

UPAMTI

Želite li pregledati mrežnu stranicu kojoj znate mrežnu adresu (URL), upišite tu adresu (točno) u adresnu traku mrežnog preglednika.

Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/pregledavanje-mreznih-stranica-upisivanjem-url-adrese-3-2

Usluge na internetu

WWW

Mnogi smatraju da su World Wide Web (odnosno web ili WWW) i internet isto, što nije točno. Internet je svjetska mreža računala, a World Wide Web jedna je od usluga koju internet omogućuje. Internet se koristi za slanje e-pošte: napisana poruka prenosi se od računala pošiljatelja do računala primatelja poruke putem telefonskih linija. Međutim, kada pomoću Googlea tražimo neku informaciju ili koristimo neku od društvenih mreža, koristimo WWW posredstvom interneta.

World Wide Web zbirka je raznovrsnih podataka: tekstualnih dokumenata, videodatoteka, zvučnih datoteka, fotografija, animacija i drugih sadržaja koji su pohranjeni na različitim računalima kojima se može pristupiti putem interneta. Najvažnija značajka WWW-a jest način na koji su ti podatci povezani. Osnovne su građevne jedinice weba mrežne ili web-stranice.

WWW izgrađuju mrežne stranice povezane poveznicama

UPAMTI

World Wide Web dragocjena je riznica znanja. Sadrži raznovrsne obrazovne, zabavne, informativne, ali i štetne informacije. Zato treba biti vrlo oprezan jer sve što je na webu objavljeno nije uvijek istinito. Usporedite pronađeno na webu s informacijama u knjigama ili se posavjetujte s odraslom osobom u koju imate povjerenja pa zajedno pregledajte i procijenite vjerodostojnost (kvalitetu) pronađena sadržaja.

Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/mrezni-preglednici-3-1

Kako uštedjeti

Mrežna stranica prikazana na ekranu računala ponekad ne može stati na jedan papir, pa su česta neugodna iznenađenja jer se umjesto jedne ispiše nekoliko „papirnih” stranica. Upravo zato prije ispisa koristimo naredbu Pretpregled ispisa.

Ako želimo ispisati samo neki dio teksta s mrežne stranice, možemo ga kopirati u neki drugi program (npr. Word) i samo to ispisati. To ćemo učiniti tako da označimo taj dio mrežne stranice, kliknemo na njega desnom tipkom miša i u prikazanom izborniku odaberemo naredbu Kopiraj. Kopirani tekst zalijepimo u datoteku otvorenu u drugom programu. Time smo, također, uštedjeli na papiru i boji pisača jer nismo ispisali cijelu mrežnu stranicu.

Pretpregled ispisa

Istražite sve mogućnosti dijaloškog okvira Pretpregled ispisa, odnosno čemu služe njegovi gumbići!

Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/ispis-mrezne-stranice-3-4

Gledajući slike na ekranu sigurno ste primijetili da su neke slike jasne, čiste te na njima možemo vidjeti svaki detalj. Za razliku od takvih slika, postoje slike koje su mutne i pojedine dijelove ne možemo razaznati.

Osnovni je slikovni element piksel. On je sastavljen od triju različito obojenih točkica: crvene, zelene i plave. Mijenjanjem intenziteta pojedine osnovne boje može se reproducirati mnogo različitih boja. Tipično sučelje koristi 256 mogućih vrijednosti za svaku od boja (crvenu, zelenu i plavu). Ako je dubina boje veća, više se nijansi može prikazati, što znači bolju sliku. Slijede naša tri formata s dodatnim pojašnjenjima:

Jednobojna Bitmap (monokromatska) služi za pretvaranje višebojnog crteža u jednobojni gdje postoje samo dvije moguće vrijednosti – crna i bijela (1 – bijela, 0 – crna).

• Bitmapa u 16 boja je jednostavna slika s najviše 16 boja.
• Bitmapa u 256 boja je jednostavna slika s najviše 256 boja.

Veći broj boja znači da je slika kvalitetnija, ali i da je datoteka veća te da zauzima više mjesta u memoriji računala.

Pogledajmo veličine naših četiriju datoteka! Kad ih poredamo od najveće k najmanjoj, to bi bilo upravo onako kako smo ih i spremali.

Izvor: http://www.profil-klett.hr/obrazovni-oblak/oo/pikseli-2-5

Poveznice na korisne mrežne stranice na kojima možete besplatno promijeniti format video datoteka.

http://video.online-convert.com/convert-to-mp4

http://www.files-conversion.com/