preskoči na sadržaj

Osnovna škola Sesvetska Sela

Login


Školska himna

Tekst: Olgica Pavičić-Čović, prof hrv. jezika
Glazba: Gordana Vojnović, prof. glaz. kulture

U Letničkoj ulici
Baš na broju pet
Sakrila se naša škola
Cijeli mali svijet.

Narančasti prozori
Što joj radost daju
Od čistoće blistaju
Sve je k'o u raju.

Tu se prva slova pišu
Tu sva djeca crtež rišu
Tu se dijeli, tu se množi (ritt.)
Tu se svako srce složi

Pripjev:
NEK' NAM SRCE BUDE PUNO
NEK' NAM ZNANJE UVIJEK CVJETA
NEK' PUTEVI SVI TE VODE
DO NAJDRAŽE ŠKOLE SVIJETA. 2X

Coda:
Nek' putevi svi te vode
Do najdraže škole svijeta.

Budite internet genijalci

UPUTE ZA INTERLAND

Informatička radionica za Dan škole - kodiranje

Kodiraj sportsku igru

Tečajevi kodiranja

 

 Aktivacija  office365.skole.hr

Vikendom u sportske dvorane

Priloženi dokumenti:
Raspored.pdf

Kodiranje za početnike

Kodiranje za učenike RN

 

 

Pitanja i odgovori
https://installer.eduroam.hr/faq.php

Ostali operacijski sustavi
https://cat.eduroam.org/?idp=6883

Priloženi dokumenti:
WIN10 upute.pdf

Tražilica
BRINI O SEBI – BUDI DOBRO – proŽIVI COVID

Priloženi su brošure BRINI O SEBI - BUDI DOBRO - proŽIVI COVID i letak s telefonskim brojevima za psihološko savjetovanje mladih za svaku županiju.

Brošura Državne uprave za zaštitu i spašavanje
Pomoć oko tableta

U prilogu su upute za pristup virtualnim učionicama i pomoć oko tableta. U virtualnim učionicama vrijede pravila kućnog reda Škole. Svaka zlouporaba će biti sankcionirana. U prilogu se nalazi uputa za učenike - pravila ponašanja.

http://skolazazivot.hr/ucitelji/

Raspored zvona
 JUTARNJA SMJENA
sat početak kraj
1.  8:00 8:45
2.  8:50 9:35
3.  9:45 10:30
UŽINA 10:30 10:40
4. 10:40 11:25
5. 11:30 12:15
 6.  12:20 13:05
POPODNEVNA SMJENA
sat početak kraj
1. 14:00 14:45
2. 14:50 15:35
3. 15:45 16:30
UŽINA 16:30 16:40
4. 16:40 17:25
5. 17:30 18:15
6. 18:20 19:05

e-Dnevnik za učenike

e-Dnevnik za nastavnike

 

Loomen

 

Škola za život

Projekt EU

eTwinning

Brojač posjeta
Ispis statistike od 27. 3. 2019.

Ukupno: 210199
Ovaj mjesec: 1577
Ovaj tjedan: 16
Danas: 16
Oskar znanja 2018.

Rita Zonjić, učenica 8. razreda naše škole, i ove je godine osvojila Oskar znanja kao državna prvakinja u poznavanju hrvatskoga jezika 2018.

 

Klokan bez granica

 

Hour of Code

Kalendar
« Svibanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

E-usmjeravanje

edu.hr

Portal Nikola Tesla

PLAVI TELEFON

 

Elektronički identitet

Središnji državni portal

Ponavljanje gradiva

Za učenike

Portal za učenike

Pitajte učitelja

Portal Učenici

Sigurniji internet

e-škola

Srce za djecu

Dan Sigurnijeg Interneta

Dragi roditelji,

Svake veljače organizira se Dan Sigurnijeg Interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima. 

Moramo imati na umu da djeca, kao najranjiviji korisnici Interneta, mogu biti izložena neprimjerenim sadržajima ili ponašanjima na Internetu.  Iako nam se ponekad čini da djeca znaju dosta toga o temi sigurnosti i o ponašanja na internetu, roditelji bi se trebali educirati o ovoj temi i pružiti im dodatnu potporu i savjete. Navest ćemo nekoliko savjeta koji mogu pomoći Vama i djetetu pri korištenju interneta.

  • Dogovorite pravila pristupa i korištenja  kroz zajedničko upoznavanje i korištenje interneta.
  • Potaknite dijete na zaštitu osobnih podataka

Na sljedećoj poveznici možete preuzeti brošuru koja donosi praktične i korisne savjete o opasnostima i sigurnosti na Internetu, zaštiti privatnosti i osobnih podataka, načinima ponašanja i uporabe društvenih mreža.

https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2019/dokumenti/HAKOM_BROSURA_2018.pdf

Kako biste se kao roditelji što bolje educirali i na primjeren način pristupili djeci vezano uz navedenu temu, HAKOM je pripremio i  video o zaštiti djece na Internetu:

Obilježavanje „Dana sigurnijeg interneta“

Prilažemo poveznice na materijale koje je povodom obilježavanja „Dana sigurnijeg interneta“ pripremila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Pozivamo Vas da u okviru provedbe školskih preventivnih programa obilježite „Dan sigurnijeg interneta“, koji se tradicionalno obilježava svakog drugog utorka u veljači.

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 2021.

Centar za sigurniji Internet obilježava s vama Dan sigurnijeg interneta
(DSI) koji je ove godine 09. veljače!

Ovim putem Vas pozivamo da se priključite proslavi ovako važnog Dana!
Želimo naglasiti kako je jedna od aktivnosti obilježavanja Dana i
nagradni ONLINE KVIZ za djecu i mlade o sigurnosti na internetu koji će
se organizirat 09. veljače u razdoblju od 9.00 do 19.00 sati. Isto tako,
pripremili smo vrijedne nagrade i za najkreativnije
odgajatelje/učitelje/nastavnike/stručne suradnike koji pokažu izniman
trud pri obilježavanju Dana.

Ukoliko iz nekog razloga sutra niste u mogućnosti koristiti aplikaciju
preko mobitela/tableta, imate mogućnost emulatora na vašem računalu koji
imitira funkcionalnost mobitela.
Dostavljamo Vam poveznicu na dokument koji korak po korak objašnjava
kako na računalo instalirati emulator i preuzeti aplikaciju:
http://www.dansigurnijeginterneta.org/kviz/DSI2021-emulator-upute.pdf

Sve potrebne informacije možete pronaći u privitku ovog maila te na
društvenim mrežama i službenim stranicama Centra za sigurniji internet –
www.csi.hr i www.dansigurnijeginterneta.org.

Edukacijski paket možete preuzeti na idućoj poveznici -
https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/

Također, ove godine, uzimajući u obzir epidemiološke smjernice za
zaštitu od Covid-19 virusa odlučili smo Dan sigurnijeg interneta
obilježiti u virtualnom okruženju. Ovo je jedinstvena prilika da upravo
u online kontekstu radimo na promicanju važnosti zaštite djece i mladih
na internetu.

Tim povodom smo odlučili u 11.00h održati ZOOM webinar za djecu i mlade
pod nazivom „Gdje si ti u digitalnoj džungli?“, dok ćemo u 13.00h
održati ZOOM webinar za stručnjake, na kojemu će se govoriti o „Jačanju
kapaciteta stručnjaka za rad u digitalnom okruženju“. Poveznice na
webinare uz dodatno objašnjenje prijave na iste potražite u privitku
ovog maila.

!!! Webinar za stručnjake je popunjen !!! Potrudit ćemo se objaviti
snimak webinara na našoj edukativnoj platformi www.sini.hr.

Radujemo se Vašem odazivu!

--
Lijep pozdrav,

Tim Centra za sigurniji internet

CENTAR ZA SIGURNIJI Internet - PITANJA

1. Internetu mogu pristupiti:

a) Samo dobronamjerni ljudi

b) Samo zli i opasni ljudi

c) Svi koji imaju mogućnost pristupa internetu

d) Samo učenici i njihovi roditelji

 

2. Kada mi netko pošalje elektroničku poruku neprikladnog sadržaja, trebam:

a) Proslijediti poruku svim prijateljima

b) Odgovoriti na poruku

c) Prijaviti korisnika te obrisati poruku

d) Prestati koristiti e-poštu

 

3. Trebam li proslijediti fotografiju kada me netko zatraži?

a) Naravno, upoznali smo se preko interneta i ta osoba je draga

b) Naravno, osoba mi je rekla da se ne moram brinuti

c) Ne. Nikada nije sigurno poslati svoju fotografiju osobi koju poznaš samo preko interneta

c) Ne. Možda me osoba ipak poznaje iz škole

 

4. Pronašao si od prijatelja ili prijateljice lozinku od Facebook-a:

a) Upozorit ćeš da odmah zamijene svoju lozinku

b) Proslijedit ćeš ostalim prijateljima da se pohvališ kao „možeš provaliti profil na fejsu“

c) Pogledat ću profil i lažno se predstaviti ostalim prijateljima

d) Izmijenit ću lozinku te koristiti profil i lažno se predstavljati

 

5. Nakon što smo upoznali nekoga u sobi za razgovore (chat room), zatražio je broj telefona. Što učiniti?

a) Poslati broj, ipak sam osobu upoznao prije pola sata

b) Nikada ne slati svoje osobne podatke pa tako ni broj telefona

c) Poslati broj telefona od prijatelj-a/ice

d) Poslati izmišljeni broj telefona

 

6. Svoje lozinke trebali biste:

a) Podijeliti sa svojim prijateljima tako da u slučaju zaboravljanja ipak netko zna

b) Nikada ne dijeliti svoje lozinke, osim s roditeljima

c) Podijeliti sa svakom osobom koja zatraži, ipak ništa ne skrivam

d) Upisati na papirić te ga zalijepiti pokraj računala

 

7. Pitati lozinku prijatelja iz razreda od društvene mreže je:

a) Potpuno u redu, ipak idemo zajedno u razred i poznajemo se

b) Korisno, ako slučajno zaboravi, ja sam je zapamtio

c) Korisno, može se dopisivati i koristiti mojim imenom

d) Nedopustivo, lozinku mogu pokazati samo roditeljima ili starijoj osobi kojoj vjerujemo

 

8. Što su to osobni podatci?

a) Ima i prezime te adresa stanovanja

b) Koliko stanovnika ima mjesto u kojem stanuješ

c) Koliko učenika ide u tvoj razred

d) Broj cipela koji nosiš te boja kose

 

9. Što je Cyberbullying?

a) Virtualno zlostavljanje, odnosno zlostavljanje preko interneta

b) Preuzimanje sadržaja s interneta na računalo

c) Slanje sadržaja s računala na internet

d) Oblik virusa kojim možemo zaraziti naše računalo

 

10. Što ne spada u Cyberbullying? Izbaci uljeza!

a) Slanje uznemiravajućih poruka

b) Krađa lozinke

c) Objavljivanje privatnih podataka ili neistiniti sadržaj o drugoj osobi

d) Poslati zahtjev za prijateljstvo osobi koju ne poznaješ

 

11. Prilikom objavljivanja na društvenim mrežama trebamo pripaziti na sljedeće:

a) Uvjeriti se da je sadržaj prikladan i da ne vrijeđa nikoga

b) Objaviti samo ono što će imati više od 100 „lajkova“

c) Provjeriti je li uključena lokacija objave sadržaja

d) Da objavimo sadržaj na zid minimalno 8 prijatelja

 

12. Današnja najčešća aktivnost korisnika interneta je:

a) Kupovina putem interneta

b) Igranje računalnih igrica

c) Slanje elektroničke pošte

d) Korištenje društvenih mreža

 

13. U postavkama privatnosti društvenih mreža možemo:

a) Urediti listu prijatelja

b) Izmijeniti izgled prozora društvene mreže

c) Izmijeniti postavke tko može vidjeti moje objave i podatke o meni

d) Urediti prozor za razgovore

 

14. Kada primite poruku u kojoj vam se nudi ili se od vas traži nešto neočekivano, trebamo provjeriti radi li se o:

a) Pokušaju prijevare

b) Dobroj osobi koja sve dijeli besplatno

c) Nekakvoj akciji pa me pozivaju da se uključim

d) O nagradnoj igri

 

15. Kako bismo kontrolirali sadržaj koji je vidljiv na fejsu, potrebno je:

a) Stalno ispitivati prijatelje što oni vide

b) Pisati poruke nepoznatim ljudima na fejsu i pitati ih što vide na našem zidu

c) Ne može se kontrolirati sadržaj koji je vidljiv na fejsu

d) Pravilno podesiti naše postavke privatnosti

 

16. Informacije o kontaktu, prebivalištu, mjestu rođenja i informacijama o zaposlenju te školovanju, preporučljivo je staviti da vide:

a) Svi koji to žele

b) Samo prijatelji (ili barem samo prijatelji od prijatelja)

c) Svi koji obećaju da nikome neće reći ni riječi o tome

d) Svi koji imaju barem dva profila na fejsu

 

17. Ukoliko ne želimo da neka slika bude označena našim imenom tada ćemo:

a) Isprintat sliku i pokidat je

b) Upotrijebiti gumb „Prijavi/Ukloni oznaku“

c) Reći svima da ne želimo da naše slike imaju oznake i nadat se da će se odluka poštovati

d) Ne može se kontrolirati takvo što

 

18. Za zaštitu na fejsu najvažnije je:

a) Ne koristiti fejs

b) Svađati se sa korisnicima fejsa o svojim pravima na privatnost

c) Zamutiti sve slike koje stavljamo na fejs

d) Dobro proučiti postavke privatnosti i ne dijeliti svoje osobne podatke javno

 

19. Ako posjećujem web stranicu na kojoj me traže unos imena i prezimena kako bi dobio nagradu, tada ću:

a) Odmah unijeti podatke bez razmišljanja

b) Posavjetovati se s roditeljima te onda razmisliti

c) Unijet ću ime i prezime prijatelja

d) Unijet ću ime i prezime roditelja

 

20. Kod kuće imaš pravila korištenja interneta, no kad si kod prijatelja:

a) Ta pravila ne vrijede, nismo na istom internetu

b) Roditelji me ne vide, mogu raditi što želim

c) I dalje ću poštivati pravila roditelja

d) Ako prijatelj kaže da je u redu, radit ćemo što želimo

 

21. Na internetu si i tvoj Internet pružatelj usluga te traži tvoju lozinku kako bi mogao nešto popraviti. Hoćeš li ju dati?

a) Da. Pa trebaju nešto popraviti

b) Ne. Nitko me ne smije tražiti lozinku osim roditelja

 

22. Upoznao si nekoga na internetu ili društvenoj mreži, ali ga ne poznaješ uživo, no on ili ona živi blizu tebe. Hoćeš li se naći s njim ili njom?

a) Da. Ne može mi se ništa loše dogoditi

b) Ne. Prvo ću pitati roditelje je li to u redu

 

23. Kada stvaraš novu adresu pošte, trebaš:

a) Koristiti ime, prezime i godinu rođenja

b) Koristiti ime koje ne otkriva tvoj stvarni identitet

c) Koristiti ime roditelja

d) Koristiti ime sestre ili brata

 

24. Najbolja lozinka se sastoji:

a) Samo od slova

b) Od slova i brojki

c) Od brojki, velikih i malih slova

d) Od brojki, velikih i malih slova te posebnih znakova (/&%$#“!)

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 2021

Osijek, siječanj 2021. godine – Centar za sigurniji Internet s partnerima i suradnicima organizira obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 09. veljače 2021. godine.

Povodom obilježavanja internacionalnog Dana sigurnijeg interneta 09. veljače, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu već sedmu godinu zaredom organizira aktivnosti i akcije s ciljem poticanja i promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među mladima i djecom, ali također i roditeljima.

  • S veseljem Vas obavještavamo kako je i ove godine jedna od aktivnosti obilježavanja Dana sigurnijeg interneta ONLINE KVIZ za djecu i mlade o sigurnosti na internetu. Online kviz za djecu i mlade organizirat će se 09. veljače 2021. godine u razdoblju od 9.00 do 19.00 sati.

Kako biste pristupili online kvizu, na sam Dan sigurnijeg interneta ćete morati preuzeti mobilnu aplikaciju koja će biti dostupna za preuzimanje na www.dansigurnijeginterneta.org. Mobilnu aplikaciju možete besplatno preuzeti i instalirati na mobitele i tablete.

Za pristupanje kvizu ne trebate ostavljati svoje osobne podatke te Vas molimo da nigdje ne navodite svoje ime, prezime, adresu ili broj telefona. Nakon što riješite kviz dobit će te povratnu informaciju o vašem rezultatu te će vam biti dodijeljen jedinstveni KOD koji trebate pohraniti (obavezno napravite screenshot). Screenshot je dokaz koji vam je potreban za preuzimanje nagrade, ukoliko budete izabrani.

Nagrade se dodjeljuju slučajnim odabirom između onih natjecatelja koji su kviz riješili s 80% ili više točnih odgovora do 19 sati na dan kviza. Na internet stranici www.csi.hr objavit ćemo informacije o dobitnicima nagrada te vas pozivamo da pratite našu stranicu kako biste vidjeli jeste li osvojili vrijedne nagrade. Ukoliko prepoznate svoj KOD na popisu nagrađenih, potrebno je obratiti se roditelju ili skrbniku koji treba kontaktirati djelatnike Centra za sigurniji internet na e-mail nagrade.dsi@gmail.com te dogovoriti provjeru autentičnosti i preuzimanje nagrade.

PRAVILA IZVLAČENJA NAGRADA

Nagrade se dodjeljuju slučajnim odabirom između onih natjecatelja koji su kviz riješili s 80% ili više točnih odgovora do 19 sati na dan kviza. Popis sretnih dobitnika biti će objavljen 11.02.2020. na  www.csi.hr.

Nagrade: više informacija uskoro!

Želimo i ove godine potaknuti što veći broj organizacija i institucija na aktivno obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Prošle godine uspjeli smo okupiti više od 500 škola, organizacija i institucija s područja cijele Republike Hrvatske te se nadamo da ćemo ove godine imati još bolje odaziv. Svi koji žele aktivno sudjelovati u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta mogu preuzeti brojne edukativne i promotivne materijale te dati svoj doprinos provođenjem i organizacijom inovativnih i kreativnih radova i aktivnosti. I ove godine pripremili smo nagrade za 10 stručnih suradnika koji pokažu iznimni angažman i kreativnost prilikom obilježavanja Dana, zato Vas pozivamo da kreativne, literarne i druge radove koji proizađu iz obilježavanja Dana sigurnijeg interneta uz detaljan izvještaj o obilježavanju Dana prijavite na mail nagrade.dsi@gmail.com. Naši stručni suradnici odabrat će najbolje radove te će deset stručnih suradnika osvojiti vrijedne nagrade. ​

Svake veljače udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske Komisije organizira Dan Sigurnijeg Interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima. Svake godine na drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca tisuće ljudi diljem svijeta se udruže kako bi sudjelovali u događajima i aktivnostima kojima žele podići svijest o sigurnosnim problemima na internetu.

Tema ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta je „Zajedno za bolji Internet.“

Fokus sigurnosti na internetu se tijekom godina s kreiranja „sigurnijeg“ interneta prebacio na kreiranje „boljeg“ interneta. Bez obzira jesmo li djeca i mladi, roditelji i skrbnici, učitelji i socijalni radnici, ili čak i predstavnici industrije, zakonodavci i političari, svi imamo veliku ulogu.

U promicanju boljeg interneta, naš zadatak je da ohrabrimo ljude da se uključe u što više dobrih prilika koje se nude na internetu, dok im u isto vrijeme dajemo informacije, znanje i potporu koja im je potrebna za suočavanje s mogućim rizicima.

Ovo su načini na koje svatko od nas može pomoći:

– Djeca i mladi mogu pomoći kreirati bolji Internet tako da poštuju ostale korisnike interneta štiteći svoju reputaciju (ali i reputaciju drugih) te štiteći svoju privatnost i privatnost drugih. Oni mogu pomoći reagiranjem na negativno tako da daju potporu svojim vršnjacima koji se suočavaju s nasiljem na internetu, da se suprotstave nasilju na internetu i da prijave sav neprimjeren ili zabranjen sadržaj koji primijete. Povrh svega, djecu i mlade treba ohrabriti da zauzmu stav kao budući sudionici digitalnog doba sudjelovanjem u debatama o budućnosti interneta, ali i trudom da se njihovo mišljenje čuje.

– Roditelji i skrbnici mogu pomoći kreiranju boljeg interneta održavanjem otvorenog i iskrenog dijaloga sa svojom djecom o njihovom ponašanju na internetu, potičući djecu na osobni razvoj na internetu, pomažući im nositi se s bilo kakvim nedoumicama ili problemima, tražeći mogućnosti da se zajedno s djecom uključe u korištenje interneta te pomažući djeci da pronađu i koriste kvalitetne digitalne izvore. Roditelji i skrbnici se mogu suprotstaviti negativnostima tako što će ostati uključeni u aktivnosti svoje djece na internetu (aktivnosti koje su primjerene dobi djece), davati primjer kako se pozitivno ponašati na internetu te prijaviti neprimjereni ili zabranjeni sadržaj koji primijete.

– Učitelji i stručni djelatnici mogu pomoći kreirati bolji Internet tako što će djeci pružiti informatička znanja i vještine koje su potrebne u današnjem društvu, ali i dajući im priliku da koriste i kreiraju pozitivni sadržaj na internetu. Oni se mogu suprotstaviti negativnostima podržavajući mlade koji se suočavaju s problemima na internetu i dajući im informacije, vještine i pouzdanje koji su im potrebni kako bi se sigurno služili internetom.

– Industrija ima važnu ulogu putem kreiranja i promicanja pozitivnog sadržaja i sigurnih usluga na internetu, ali i putem poticanja korisnika da reagiraju na poteškoće dajući im jasne savjete o sigurnosti, niz jednostavnih sigurnosnih alata i brz pristup potpori ukoliko stvari izmaknu kontroli.

– Zakonodavci i političari trebaju omogućiti okruženje u kojemu će sve od gore navedenog funkcionirati i opstati – primjerice: da osiguraju da će prema kurikulumu djeca učiti, a učitelji poučavati o sigurnosti na internetu, da osiguraju da će roditelji i skrbnici imati pristup prikladnim informacijama i potpori te da će poticati industriju da kontrolira svoj sadržaj i usluge. Također da preuzmu odgovornost nad upravom i zakonom te osiguraju dobrobit i sigurnost djece i mladih na internetu.

Za sve dodatne informacije posjetite stranicu www.csi.hr ili službenu Facebook stranicu https://www.facebook.com/csihrv/. Ukoliko sumnjate na nasilje na internetu, nazovite 0800 606 606 besplatni i anonimni telefonski broj za pomoć i podršku u slučaju nasilja preko interneta. Ukoliko uočite nezakonit sadržaj na internetu, isti možete prijaviti na Hotline anonimni prijavni obrazac na: https://csi.hr/hotline/.

Kontakt:

Tim Centra za sigurniji Internet

Tel.: 031/272-953

Mail: helpline.csi@gmail.com 

Izvor: https://csi.hr/2021/01/25/obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/

Obilježili smo Dan sigurnijeg interneta

Učenici 5., 6., 7., i 8. razreda na nastavi informatike obilježili su internacionalni Dan sigurnijeg interneta 2020. koji se ove godine obilježava u utorak 11. veljače. Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, u sklopu kojeg djeluje Centar za sigurniji Internet, već šestu godinu zaredom organizira aktivnosti i akcije s ciljem poticanja i promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među mladima i djecom, ali i roditeljima te stručnjacima.

Pedagoginja Antonela Galista i knjižničarka Ivana Mršić-Tikvić su s učenicima 5. i 6. razreda obilježili Dan sigurnijeg interneta. Odežane su radionice, edukacija i prezentacije, učenici su ispuniki anketu, pogledali popratni video i podjeljena im je prigodna brošura.

Elektroničko zlostavljanje

Elektroničko zlostavljanje je još jedna mračna strana Interneta.

Izrugivanje i maltretiranje sa školskih hodnika se preselilo u elektroničko okruženje. Obično se izvodi tako da je počinitelj skriven, pa ta anonimnost počinitelja ohrabruje i potiče na zlostavljanje.

Zlostavljanje obično uključuje višestruko slanje neprimjerenih poruka ili fotografija putem Interneta koje imaju za cilj povrijediti ili uznemiriti osobu koja se od takvih postupaka ne može zašititi. Poruke mogu ismijavati osobu, mogu biti zlobne i okrutne, mogu biti i prijeteće.

Razmilite je li se kojem od vaših prijatelja dogodilo izrugivanje na društvenoj mreži. Iako vam se ponekad komentari koje pročitate ili napišete ne čine strašnima, morate biti svjesni da čak i šaljive poruke mogu drugoga povrijediti. Elektroniče poruke, šire se velikom brzinom i kad su jednom poslane teško je ispraviti štetu koju su nanijele.

Zadatak

 

1. Pročitajte brošure

2. Riješite kviz

Savjeti za sigurno surfanje

1. Instalirajte vatrozid!

Osobni vatrozid (eng. firewall) jedna je od karika za sigurnosnu zaštitu računala na Internetu. Instaliran, ispravno podešen i redovito ažuriran vatrozid će velikom dijelu zlonamjernih programa onemogućiti pristup vašem računalu.

Vatrozid omogućava da ograničite pristup servisima na vašem računalu. Funkcionira kao granična policija - sve što prolazi granicu između vašeg računala i Interneta provjeri i prema sigurnosnoj politici zaustavi ili propusti. Pristup Internetu kroz vatrozid važno je omogućiti aplikacijama čija je svrha poznata (npr. najnovija verzija preglednika PDF dokumenta) kako bi mogle preuzimati novije verzije tih aplikacija. Na upite za pristup Internetu vama nepoznatih aplikacija nipošto nemojte odgovarati potvrdno.

 

2. Instalirajte antivirusni program!

Antivirusni program je, osim vatrozida, još jedna važna karika za sigurnosnu zaštitu računala na Internetu. Stoga, preporučujemo instalirati ga i obavezno ga redovito ažurirati.

Ukoliko koristite besplatni antivirusni programa n ikada ga ne preuzimajte putem p2p mreža, velika je vjerojatnost da ćete preuzeti zaraženu aplikaciju koja, umjesto da poveća sigurnost vašeg računala, može neovlaštenom korisniku omogućiti kontroliranje vašeg računala. Puno sigurnija opcija je preuzimanje besplatnog programa s web stranice nekog od proizvođača antivirusnog softvera. Neki od dobrih besplatnih antivirusnih programa za kućno korištenje su :

3. Redovito ažurirajte operacijski sustav!

Redovitim ažuriranjem operativnog sustava ( Windows Update) i primjenom svih preporučenih sigurnosnih zakrpi znatno povećavate sigurnost računala i smanjujete mo gućnost napada osobnog računala s Interneta.

Do podešenja Windows Update dolazite kroz Control Panel (na različitim inačicama Windowsa ova se stavka nalazi na različitim mjestima unutar Control Panela).

 

4. Objava osobnih podataka na Internetu - razmislite dvaput!

Prilikom objave informacija na Internetu važno je imati na umu činjenicu da sve objavljene informacije postaju javnima. Ukoliko niste spremni objaviti određenu informaciju o sebi u dnevnim novinama, nemojte ju stavljati niti na Internet!

 

5. Zaštitite kućni wireless!

Ukoliko od pristupate Internetu putem bežične mreže (wirelessa), prilagodite sigurnosne postavke uređaja putem kojega ostvarujete pristup Internetu tako da samo ovlaštena računala mogu pristupati Internetu putem vaše bežične mreže.

 

6. Nikada ne dijelite korisnički račun s drugima!

Ukoliko nekome ne želite dati svoj identitet, nemojte mu dati niti svoj korisnički račun!
Zapamtite, odgovornost za eventualno počinjenu štetu na Internetu uvijek snosi vlasnik korisničkog računa. Podaci za pristup Internetu (korisničko ime i lozinka) su u tom smislu izjednačeni s identitetom osobe.

 

7. Redovito mijenjajte lozinke i neka budu dužine barem 10 znakova!

Vodite računa o tome da:
-imaju minimalnu dužinu 10 znakova,
-budu skup slučajnih znakova,
-sadrže mala i velika slova te posebne znakove poput ¨¸!{}[]“#$%&/()=?*'+.

 

8. Oprezno prilikom online kupovine!

Nikada i nikome ne otkrivajte svoje povjerljive podatke, kao što su npr. lozinka ili broj kreditne kartice. Prilikom korištenja tih podataka (npr. prilikom kupovine) budite oprezni. Najbolje je na takve stranice otići tako da sami u web preglednik utipkate ime web sjedišta, a ne prateći linkove iz npr. primljenih e-mail poruka.

Također pazite da adrese takvih stranica imaju oblik https://ime_stranice te razmotrite mogućnost korištenja zasebne kartice s unaprijed određenim limitom potrošnje samo i isključivo za online kupovinu.

 

9. Ne šaljite mailom podatke o kreditnoj ili debitnoj kartici odnosno PIN-u!

Nikada nemojte slati podatke o karticama putem e-maila. Vaša banka nikada neće tražiti da im e-mailom šaljete podatke o karticama koje su vam izdali.

 

10. Windows Security Center

Windows Security Center sam po sebi nema nikakvu sigurnosnu funkciju. On samo provjerava zdravlje ostalih sigurnosnih alata i postavki računala. Čim nešto nije u redu, pobuni se i simbolom crvenog štita u donjem desnom kutu ekrana nas obavijesti.

Četiri su stavke o kojima Windows Security Center brine: vatrozid, automatsko ažuriranje, antivirus i na Windows 7 operacijskom sustavu, podešenja koja utječu na sigurnost računala.

Kako bi Windows Security Center bio "zadovoljan", automatsko ažuriranje treba biti uključeno i namješteno da nadogradnje preuzima bez pitanja. Antivirus i vatrozid trebaju biti ugrađeni u računalo a antivirus osim toga mora imati mogućnost automatskog ažuriranja.

Kada su svi ovi uvjeti zadovoljeni, imate vrlo dobru osnovnu sigurnost računala. Tome dodajte korištenje barem alternativnog web preglednika (npr. Mozilla Firefox ili Google Chrome) i već ste se svrstali u probranu skupinu dobro osiguranih korisnika.

Zadatak

1. Provjerite kako su vaš vatrozid i antivirus prepoznati (Start - Control Panel i odaberite ikonu Security Center. Pritisnite na dvostruku strelicu prema dolje pokraj svake od triju stavka koje Windows Security Center promatra i pročitajte tražene podatke).

Korištenje interneta

Izvor: https://tesla.carnet.hr/mod/book/view.php?id=6701&chapterid=1447

Sigurnost na Internetu

Kao što u svakodnevnom okruženju na različite načine pazimo na svoju sigurnost npr. u prometu gdje se pridržavamo propisanih prometnih pravila, isto tako i u online okruženju moramo voditi računa o sigurnosti na Internetu.

Kada govorimo o sigurnosti u online okruženju na Internetu mislimo prije svega na sigurnost podataka i sigurnost korisnika tih podataka.

Korištenjem Interneta nailazimo na različite potencijalne opasnosti koje mogu ugroziti sigurnost naših računala i podataka na njima. Sav neželjeni i zlonamjerni sadržaj na Internetu može se podijeliti u nekoliko skupina

znak

 

 

 

 

 

 

 

 

Svaki pojedina vrsta na određeni način uništava naše računalo i pri tome naši podaci koje imamo u računalu postaju izloženi zloupotrebi. Čitajući dalje sadržaj, saznati ćete ponešto o svakoj vrsti, kako je prepoznati te kako se zaštititi


Elektroničke bolesti

Od svih elektroničkih bolesti računalni virusi su daleko najpoznatiji. Vjerojatno je razlog tome, što se često pod pojmom računalnog virusa u svakodnevnom govoru podrazumijevaju različite vrste štetnih, zlonamjernih programa koji se zove

malver (malware je skraćeno od malicious software).

Računalni virusi su samo jedan od štetnih malver programa (osim virusa postoje i crvi, „trojanci“..).

Na slici su prikazane vrste malver-a.

Računalni virusi

Računalni virus je zlonamjerni program koji svojim pokretanjem može zaraziti računalo na način da se bez znanja korisnika računala, kopira u programe i datoteke na računalu. Tim postupkom virus postaje dio zaraženog „zdravog“ programa ili dokumenta i prilikom pokretanja tog programa, virus se aktivira.


Virusi se šire s jednog računala na drugo preko zlonamjernog programskog koda putem Interneta, privitaka u e-mail porukama ili putem medija npr. USB, CD, DVD..

 

Jednostavno možemo reći da virusi u računalu djeluje na sličan način kao i virusi u organizmu čovjeka koji napadaju zdrave stanice i postepeno ih čine zaraženima i bolesnima. Jedino što računalni virus razlikuje od biološkog virusa je činjenica da računalni virus uvijek napiše čovjek - ne može nastati spontano.

 

Računalni crvi

Računalni crvi su programi koji sami sebe umnožavaju i šire se putem računalne mreže. Za razliku od računalnih virusa, crvi ne zahtijevaju postojanje datoteke za koju bi se „prikačili“ da bi djelovali .

Kako se crvi šire?

Računalni crv

 Trojanski konj

Trojanski konj je oblik štetnog programa koji se korisniku lažno predstavlja kao neki korisni program kako bi mu korisnik dozvolio instalaciju. Kada se instalira, trojanac preuzima nadzor nad vašim računalom radeće štetu na njemu. Termin je, zbog analogije, preuzet iz grčke mitologije (da bi trojanac „ušao“ u vaše računalo vi ga morate propustiti).

Uobičajeni način na koji se moguće zaraziti trojancem je:

  • preuzimanjem zaraženog softvera (ključevi za ilegalno korištenje komercijalnih programa (crackovi) su često zaraženi trojacem)
  • otvarajući e-mail privitak sumnjivog sadržaja
  • posjećujući „ zloćudne“ web stranice sa video sadržajima
  • preko ranjivosti softvera (ukoliko ne ažuriramo softver na našim računalima)

Antivirusni i drugi anti-malver programi pružaju zaštitu od trojanskih konja. Postoje i alati koji su specijalizirani isključivo za trojanske konje.

 

Kako se zašititi od elektroničkih bolesti?

Općenito, da bi se obranili od zaraze „elektroničkih bolesti“ koristimo antivirusne programe.

Antivirus je program koji se koristi za zašititu, identifikaciju i uklanjanje računalnih virusa i ostalih malver programa. Moderni antivirusni programi se dizajniraju tako da štite računalni sustav od što većeg broja različitih mogućih malcioznih programa (virusa, crva, trojanskih konja, spywarea, adwarea..).

Jednom instalirani antivirusni program potrebno je neprestano obnavljati odnosno ažurirati. Kako svakodnevno nastaju novi virusi i ostali štetni programi, a antivirusi uklanjaju samo poznate prijetnje, ažuriranjem antivirusnog programa vrši se obnavljanje tog antivirusa odnosno "upoznavanje" antivirusa sa novim mogućim prijetnjama da bi ih mogao prepoznati ukoliko dospiju u vaše računalo.

Neki od najpoznatijih antivirusnih programa su: Norton, Kaspersky, Avast, AVG, Microsoft security essensial (besplatni antivirusni program za korisnike koji na računalu imaju originalnioperacijski sustav Windows.

Zadatak

1. Provjerite koji antivirusni program imate na računalu i kada ste ga zadnji put ažurirali

(Start - Control Panel - Security Center)

2. Ukoliko nemate namještenu opciju automatskog ažuriranja antivirusnog programa namjestite je.

3. Provjerite pokretanjem antivirusnog programa postoji li ijedan zloamjerni program na vašem računalu.

4. Provjerite imate li podešeno automatsko ažuranje Operacijskog sustava i ukoliko nemate namjestite.

Kriminal na Internetu

Kada bi Internet zbog njegove rasprostranjenosti, mogućnosti i veličine usporedili sa velegradom u trenu je jasno da je Internet odlična podloga za globalni kriminal koji obuhvaća različite sfere kriminala.

Sve one mogućnosti Interneta o kojima smo govorili kao o nizu prednosti koje doprinose današnjem društvu, ako se koriste u negativne svrhe isto tako doprinose povećanju te negativnosti.

Krađa identiteta i krađa osobnih podatka u online okruženju je neusporedivo lakša neko u normalnom okruženju. Postoje mnogi programi kojima je cilj doći do osobnih podataka korisnika, njegovih korisničkih računa, lozinki, PINova kartica i svih sličnih povjerljivih podataka koji tvore online identitet korisnika:

 

Termin crimeware podrazumijeva svaki oblik zlonamjernog programa koji pomaže u obavljanju kriminalnih radnji putem računala. Krađa identiteta, krađa osobnih podataka samo su neke od niza kriminalnih radnji kojima je krajnji cilj ostvarivanje nekog oblika imovinske koristi. Uz crimeware, keylogger je jedan od programa koji omogućava krađu identiteta.

 

Keylogger je program koji je namijenjen tajnom praćenju i snimanju svih pritisnutih tipki na računalu. Zlonamjena ovog programa se uglavnom koristi za krađu povjerljivih podataka (lozinke za pristup različitim servisima za plaćanje, brojeva kreditnih kartica, PIN brojeva…). Da bi se zaštitili od ovakvih programa koristite anti-virusni program sa najnovijom nadogradnjom.

 

Spyware / Adware

Spyware

Kada bi mjerili opasnost zlonamjernih programa po tome koliko štetu mogu napraviti na računalu, spyware i adware bi bile jedne od najvećih napasti. Jednostavno rečeno:

    • Spyware (eng. spy – špijun) prati sve vaše aktivnosti i stvara vaš potrošački profil
    • Adware (eng. ad. – oglas) zatim na temelju tog profila bez pitanja prikazuje oglase na vašem računalu

 

Spyware često osim podataka o vašim navikama krade i vaše lozinke, broj kreditne kartice i sve adrese elektroničke pošte. Ukratko, sve što je bilo gdje na vašem računalu zapisano meta je spywarea, a neki od tih podataka mogu se zloupotrijebiti.

Spyware i adware je izuzetno je teško ukloniti s računala. Nije riječ o određenom tipu nametnika, već sapyware i adware sa sobom donose čitav niz nasilnih programa koji raznim metodama pokušavaju pronaći slabu točku u zaštiti vašeg računala i nametnuti se. Često se koriste drugim virusima, crvima, trojancima i svime čega se mogu domoći kako bi ostvarili svoj cilj.

Kao sredstvo za prevenciju napravljeni su anti-spyware alati koji ih uklanjaju ili blokiraju. Najpoznatiji i najčešće korišteni besplatni alati su Ad-Aware SE, Spybot-Search & Destroy te Windows Defender.

Lažni anti-spyware programi

Kad govorimo o kriminalu na Internetu, možemo ga podijeliti na ekonomski kriminal i kriminal povrede privatnosti.

 Ekonomski e-kriminal

 

Kriminal povrede privatnosti

 

Osim spomenutih oblika kriminala na Internetu jedan od najtežih oblika kriminala jest proizvodnja i distribucija nedozvoljenih i štetnih sadržaja kao npr. dječja pornografija, pedofilija.

Prednosti Interneta koriste i različite vjerske sekte i različite organizacije koje šire rasističke ideje i stavove.

Internet se također iskorištava i za manipulaciju zabranjenim proizvodima kao npr. droga, lijekovi bez recepta, web kockarnice

 

Od različitih napasti na Internetu možemo se zaštiti i metodom zdravog razuma.

Jednostavno, kao što u svakodnevnom životu ne dajemo svoje osobne podatke nepoznatim osobama i ne zalazimo u mračne, nesigurne dijelove grada tako se ponašajmo i na Internetu.

Koristimo njegove sigurne mogućnosti i pozorno pratimo putove Interneta kojima idemo.

Komunikacija na Internetu

Do sada smo se bavili zaštitom svojeg računala  i na njemu  ohranjenih podataka od zlonmjernih štetnih programa.

Našu sigurnost ne ugrožavaju samo programi, već i pojednici koji se koriste internetom i imaju cilj nanjeti štetu   drugima.

Pojedinci žele prijevarom nanijeti financijsku štetu (doći do povjerljivih podataka, pin-ova i lozinki), a pojedinci svojim načinom komuniciranja i vrijeđaju uznemiravaju. 

Osnovna ideja Interneta o slobodnoj komunikaciji svih sudionika ima i svoju mračnu stranu. Činjenica je da je na Internetu vrlo lako sakriti svoj identitet i lažno se predstavljati.

Zbog toga je bitno da su korisnici Interneta upoznati s mogućim opasnostima koje, koristeći se zdravim razumom i uputama o sigurnom ponašanju, mogu izbjeći.

 

Komunikacija na Internetu

Većina komunikacije na Internetu odvija se putem elektroničke pošte, društvenih mreža i chata. U svakom slučaju, osobu ne vidimo nego komuniciramo s njezinim elektroničkim identitetom. Naravno, taj identitet može biti lažan. Osobe koje se namjerno lažno predstavljaju mogu te navesti da im odaš neke privatne podatke ili te mogu nagovoriti na neke neprimjerene postupke.

Dan sigurnijeg interneta 2018
CSI.hr Centar za sigurniji internet s partnerima organizira obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 6. veljače 2018. godine koji se provodi u sklopu projekta sufinanciranog od strane Europske unije, „Safer Internet Center Croatia: Making Internet a good and safe place“ (2015-HR-IA-0013).

Povodom obilježavanja internacionalnog Dana sigurnijeg interneta 06. veljače, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u suradnji s Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti Osijek, Gradom Osijekom i tvrtkom VIPnet d.o.o. uz potporu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te u suradnji s HAKOM, već četvrtu godinu zaredom zajednički organizira aktivnosti i akcije s ciljem poticanja i promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među mladima i djecom, ali također i roditeljima.

-Predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, Tomislav Ramljak: „Sadržaj na internetu postaje sve interaktivniji, privlačniji i dostupniji, vrlo teško se može nazirati gdje, kada i kako djeca pristupaju istom. Najbolja zaštita završava u vrhu njihovog prsta, a počinje u edukaciji koja mora biti dostupna i prilagodljiva njihovoj dobi. Poseban izazov su roditelji koji bi trebali koristiti tehnologiju kako bi se zbližili sa svojom djecom i izgradili odnos koji nužan za kvalitetan razvoj svakog djeteta. Trebamo prihvatiti tehnologije kao veliku mogućnost da zajedno sa djecom pravimo edukativan, zanimljiv i siguran sadržaj i pokažemo im da je razlika između dobrog i lošeg interneta samo u osobi koja ga koristi.“

Tema ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta je „Stvaraj poštuj i poveži se! Bolji Internet počinje s tobom!“

I ove godine jedna od aktivnosti obilježavanja je internacionalni online kviz za djecu i mlade o sigurnosti na internetu na stranici http://www.dansigurnijeginterneta.org/. Prošle godine kviz je riješilo preko 24 000 učenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Program ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta 06.02.2018. #DSI2018:

-Online predavanje za učitelje
-Online predavanje za djecu
-Edukacijski paket za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta
-Letci, plakati i savjeti za sigurno korištenje interneta te pregled najnovijih trendova
-Internet kviz na stranici www.dansigurnijeginterneta.org za djecu i mlade
-Stručni članci te materijali za rad
-Distribucija edukativne brošure
preskoči na navigaciju