U prilogu su upute za pristup virtualnim učionicama i pomoć oko tableta. U virtualnim učionicama vrijede pravila kućnog reda Škole. Svaka zlouporaba će biti sankcionirana. U prilogu se nalazi uputa za učenike - pravila ponašanja.
Školska himna
Tekst: Olgica Pavičić-Čović, prof hrv. jezika
Glazba: Gordana Vojnović, prof. glaz. kulture
U Letničkoj ulici
Baš na broju pet
Sakrila se naša škola
Cijeli mali svijet.
Narančasti prozori
Što joj radost daju
Od čistoće blistaju
Sve je k'o u raju.
Tu se prva slova pišu
Tu sva djeca crtež rišu
Tu se dijeli, tu se množi (ritt.)
Tu se svako srce složi
Pripjev:
NEK' NAM SRCE BUDE PUNO
NEK' NAM ZNANJE UVIJEK CVJETA
NEK' PUTEVI SVI TE VODE
DO NAJDRAŽE ŠKOLE SVIJETA. 2X
Coda:
Nek' putevi svi te vode
Do najdraže škole svijeta.
JUTARNJA SMJENA | ![]() |
|
sat | početak | kraj |
1. | 8:00 | 8:40 |
2. | 8:45 | 9:25 |
3. | 9:40 | 10:20 |
UŽINA | 10:20 | 10:35 |
4. | 10:35 | 11:15 |
5. | 11:20 | 12:00 |
6. | 12:05 | 12:45 |
POPODNEVNA SMJENA | ![]() |
|
sat | početak | kraj |
1. | 14:00 | 14:40 |
2. | 14:45 | 15:25 |
3. | 15:40 | 16:20 |
UŽINA | 16:20 | 16:35 |
4. | 16:35 | 17:15 |
5. | 17:20 | 18:00 |
6. | 18:05 | 18:45 |
Publikacije prema tipu učenika:
Rita Zonjić, učenica 8. razreda naše škole, i ove je godine osvojila Oskar znanja kao državna prvakinja u poznavanju hrvatskoga jezika 2018.
« Siječanj 2021 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
Osnovna škola Sesvetska Sela
Letnička 5, 10360 Sesvete, Zagreb
12. prosinca 2019. u 19,00 sati
PROGRAM
Spavaj mali Božiću, Bačka
Izvodi: Dječji župni zbor Župe Sv. Antuna Padovanskog, Sesvetska Sela
Izvodi: Dječji župni zbor Župe Sv. Antuna Padovanskog, Sesvetska Sela
Program pripremili učitelji:
Tomislav Habulin (4. -7.) i Jasminka Španić (1.-3., 8.-14.)
Više pročitajte pod opširnije, a kako nam je bilo na probi zbora, pogledajte u fotogaleriji.
O Božiću, kao blagdanu, mnogo je toga rečeno. Gotovo da ni jedan kršćanski blagdan nije iznjedrio toliki broj pučkih glazbenih ostvarenja kao što je to radosna vijest o rođenju Bogočovjeka. Hrvati su jedini narod koji je imao povlasticu da i prije Drugog vatikanskog koncila u odnosu na druge europske i svjetske narode koristi tradicijske božićne napjeve unutar liturgijskog slavlja. Mnogi božićni napjevi nastali su u svijesti hrvatskog narodnog pjesnika, koje je kasnije sveopća Katolička Crkva prihvatila, postali su dijelom službenog božićnog kanona. Upravo taj privilegij izvođenja tradicijske glazbe unutar misnog slavlja i baštinjena glazba, te njezina prisutnost je ono što nas na neki način određuje kao dionike određene skupine, kulturne i nacionalne pripadnosti. Naše božićne pjesme dio našega bića, posebnosti i specifičnosti. Dok ih pjevamo, slušamo, nekako osjećamo u njima svoju povijest, u njima se posadašnjuje naša prošlost. One govore o nama jučer, danas i one su one koje nas mogu ne samo sutra pratiti nego i predstavljati. One su naša vrijednost na koju smo ponosni. Njih prepoznaju oni koji se s nama i njima susreću, približavaju i raduju i izvan granica nacionalnog bića. One su te koje nas identificiraju da smo Hrvati. Iz njih ne proizlazi potrošački i materijalni kontekst Božića. One su istinski izljev ljubavi, sreće i radosti koja iz njih izvire, kao što izvire ljubav božja koju je Bog iskazao upravo postavši čovjekom, odnosno jednim od nas samih. Stoga i tekst tradicijske božićne pjesme Ljubav Božja prevelika primi pravu put čovjeka.. na jedinstven način izriče smisao Božića i sve ono što bi Božić trebao biti, Slavljenje rođenja Bogočovjeka. Rastužuje činjenica da smo ovih dana putem medija bombardirani božićnim napjevima drugih svjetskih naroda koji veličaju potrošački konzumerizam u nama (Zvončići, Božićno drvce, Bijeli Božić..). U tim napjevima veliča se drvo (bor), snijeg koji pada, praporci i jeleni, a maleno dijete Isus nestao je iz fousa. Nesvjesni izvodeći iste, postajemo robovi potrošačke mašinerije. Ispada da ljubav i toplina koja izvire iz smisla Božića kroz hrvatske tradicijske božićne napjeve nije dovoljno atraktivna da bi bila dio suvremenog načina života. Dok pjevamo hrvatske božićne pjesme, prepustimo se ljubavi, sreći i miru koja iz njih izvire. Stoga, če bi rekel Božiću kaj želim si ja rekel bi naj vsakomu puno mira da.
Tomislav Habulin, mag. mus.
Čestit i blagoslovljen Božić te sretna Nova 2020. godina!